Hrvatskoj je prihvatljiv i sadašnji model ekonomskog upravljanja u EU, a podržava i novi prijedlog čiji je cilj ojačati održivost javnog duga s tim da je za nju neprihvatljiv predloženi model analize održivosti duga koji bi je svrstao u visokorizične zemlje, izjavio je ministar financija Marko Primorac.
“Mi smo skloni podržati taj prijedlog, podržavamo i pristup koji je usmjeren i utemeljen na analizi održivosti javnoga duga, ali tu imamo određene primjedbe u pogledu modela koji se koristi za analizu održivosti duga”, rekao je Primorac, koji je u utorak sudjelovao na sastanku ministara financija država članica EU.
“Nama je i postojeći sustav apsolutno prihvatljiv. Ne kršimo postojeća pravila, ali naravno, bilo kakvo poboljšanje u smislu povećanja transparentnosti i jednostavnosti u primjene metodologije bilo bi nešto što u potpunosti podržavamo”, rekao je Primorac.
Komisija je 26. travnja objavila niz prijedloga za provedbu najopsežnije reforme pravila gospodarskog upravljanja EU od završetka gospodarske i financijske krize. Glavni je cilj tih prijedloga pomoću reformi i ulaganja ojačati održivost javnog duga te promicati održiv i uključiv rast u svim državama članicama.
Komisija u svom prijedlogu nije dirala pravila da proračunski deficit može iznositi do 3 posto BDP-a i da omjer duga ne premašuje 60 posto BDP-a. Ono što bi se novim prijedlogom mijenjalo jest brzina smanjivanja omjera duga. Sada je na snazi pravilo da zemlje čiji dug premašuje 60 posto BDP-a moraju smanjivati dug za jednu dvadesetinu godišnje, što je za visokozadužene države članice nerealno i može dovesti do usporavanja gospodarskog rasta ili do recesije.
Komisija je sada predložila da države članice same predstave svoje srednjoročne fiskalno-strukturne planove u kojima će utvrditi svoje fiskalne ciljeve, mjere za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža te prioritetne reforme i ulaganja tijekom razdoblja od najmanje četiri godine. Države članice bi tako dobile veći manevarski prostor pri određivanju vlastitih smjerova fiskalne prilagodbe te obveza u pogledu reformi i ulaganja.
Udio javnog duga u BDP-u morat će biti niži na kraju razdoblja obuhvaćenog planom nego na početku tog razdoblja, a minimalna fiskalna prilagodba od 0.5 posto BDP-a godišnje kao referentna vrijednost morat će se provoditi sve dok je deficit iznad 3 posto BDP-a. Oko toga prijedloga očekuje se duga bitka između zemalja koje zagovaraju veću fiskalnu disciplinu, poput Njemačke i Nizozemske, i onih koje traže fleksibilnija pravila, a to su u pravilu visokozadužene države članice.
Za svaku državu članicu s državnim deficitom većim od 3 posto BDP-a ili javnim dugom većim od 60 posto BDP-a Komisija će izdati “tehnički smjer kretanja”. Time će se nastojati osigurati da se dug uvjerljivo smanji ili da ostane na razboritim razinama te da deficit u srednjoročnom razdoblju ostane ispod 3 posto BDP-a odnosno da se smanji i održi ispod 3 posto BDP-a.
Ministar Primorac kaže da je Hrvatska zadovoljna sadašnjim pravilima, ali da je spremna podržati i nove prijedloge, pogotovo one koje državama članicama daje veću autonomiju oko vođenja fiskalne politike. Na pitanje koje konkretno primjedbe Hrvatska ima, Primorac je rekao da se to odnosi na dio koji je vezan za analizu održivosti duga.
“To je jedan vrlo kompleksan model koji je utemeljen na nizu pretpostavki, koje kada se ugrade u model Hrvatsku kategoriziraju kao državu visokog rizika s obzirom na visinu javnog duga. S obzirom na našu fiskalnu situaciju, mi ne odgovaramo toj klasifikaciji. Postoje određene pretpostavke u tom modelu po kojima bi se praktički populacija u Hrvatskoj smanjila otprilike za jednu četvrtinu u nekakvom desetogodišnjem razdoblju”, rekao je Primorac.