U okviru Međunarodne znanstveno-stručne konferencija „Kakav odgoj želimo?“ na Sveučilištu u Zadru održan je okrugli stol na temu vladanja u školi, na kojemu su Nikolina Matovina-Hajduk, učiteljica razredne nastave u OŠ Pavleka Miškine Zagreb, Maja Mačinko, učiteljica savjetnica tehničke kulture i fizike u OŠ Ivana Cankara Zagreb, Maja Krišto, profesorica hrvatskog jezika u Obrtnoj tehničkoj školi Split i Mirela Sučević, pedagoginja u OŠ Kajzerica razradili temu koju su znanstvenici Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru procijenili važnom za sve koji rade u školskom sustavu, za roditelje i učenike.
Problematika pod naslovom „Vladanje u školi – kojim odgojnim ciljevima težimo?“ znanstveni (institucijski) projekt kojeg su nositelji projekta odlučili realizirati u suradnji s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima. Temeljni cilj istraživačke teme jest znanstveno-istraživačko razmatranje „vladanja u školi te uspoređivanje njegovog značenja s profilima djece i učenika koje pretpostavlja suvremena kompetencijska paradigma i suvremene odgojno-obrazovne vrijednosti u nacionalnom i međunarodnom kontekstu.
Nositelji projekta odlučili su da na okruglom stolu glavnu riječ nemaju oni znanstvenici i teoretičari, nego iskusni praktičari iz hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava.
– Vladanje vežemo najčešće uz neprihvatljivo ponašanje. Ono s čim se susrećemo su plitki doživljaji odgoja. Nekada su odgoj i obrazovanje bili povezani, odličan učenik bio je uspješan i u vladanju, a danas smo svjedoci kako nerijetko djeca koja imaju dobre ocijene imaju neprihvatljivo ponašanja, odnosno smanjenu emocionalnu i socijalnu inteligenciju, istaknula je Matovina-Hajduk.
Uspješan rad, istaknuto je, uspješan je koliko je dobra suradnja s roditeljima. Važno je da i roditelji prihvate pedagoške mjere i prihvate da zajedno s nastavnicima rade na odgoju djece.
– Godine iskustva pokazuju mi da pedagoške mjere često demotiviraju učenike, koji imaju problema s autoritetom, nasiljem, uništavanjem imovine. Ponekad bismo kao nastavnici trebali pokazati više empatije, približiti se svakom učeniku, rekla je Krišto.
Mirela Sučević ukazala je na loš sustav ocjenjivanja odgoja, pri kojemu je svako dijete uzorno, a zbog skrivljenog ponašanja dobiva ocjenu loše ili dobro, koja bi zapravo trebala biti početna, a ocjena „uzorno“ morala bi se zaslužiti.
– Otkad sam u učionici prošlo je 13 reformi, nakon svake bih se pitala kuda ja idem s djecom. Škola treba biti topla sredina, u kojoj učenici žele boraviti. U odgoju često nedostaje suradnja s roditeljima koji ne čuju što govorimo. Za sve roditelje u svom razredu mogu reći da su divni ljudi, ali često nisu povezani sa svojim djecom, istaknula je Matovina Hajduk.
Sučević je ukazala kako je sve više djece sklono depresiji i anksioznosti, za što su dijelom krive i moderne tehnologije.
– Smatram da se socijalne vještine uče samo u kontaktu. Imamo jako puno 5.0 odlikaša, ali ne i empatičnih osoba, moramo na tome raditi, zaključila je Sučević.
