IX. Festival vina i delicija u Splitu; znatiželju izazvala vina zadarskih vinara: Galac i Dugovrst – kojih nema!

Na ovogodišnjem IX. Festivalu vina i delicija završenom jučer u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu najviše znatiželje izazvala su vina kojih još nema na tržištu.  To su Galac crni i Dugovrst bijeli od istoimenih, već zaboravljenih sorti iz zadarskog kraja o kojima je na posebnoj radionici govorio prof. dr. sc. Edi Maletić.

Radi se o morfološki i genetički o unikatnim, ali kritično ugroženim sortama.

– Desetak panja Galca uspjeli smo zasad  pronaći u starom vinogradu  Denisa Jusupa u Briševu, otkriva Maletić.

Od grožđa iz posljednje berbe eksperimentalno je napravljeno vino koje je prvi put prestavljeno potkraj prosinca lani na Degustaciji mladih vina u Nadinu. Prve reakcije struke kao i vinoljubaca bile su jako pozitivne.

– Nisam iznenađen, kaže Maletić. Radi se o pitkom, „vatrenom vinu“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana.

Do sadnica  Galca iz njemačkog Heppenheima

S ciljem da se sorta obnovi Maletić je već poduzeo bitne korake.  Prvo, izabrao je loze sa pupovima i poslao ih u rasadnik Antes iz grada Heppenheim u Njemačkoj gdje će proizvesti sadnice koje će se koristiti kao repromaterijal  za razmnožavanje. U planu je podizanje  matičnog nasada sa 300 komada Galca da bi se iz istog već sljedeće godine proizvelo 1000 i više sadnica za  zainteresirane proizvođače, a njih ima, rekao je Maletić.

U projektu  revitalizacije Galca  kao i sorte Dugovovrsti bijele od početka sudjeluje i financira ga  Zadarska županija. Projekt bi trebao trajati tri godine, a u cijelu priču bit će uključeni i Srednja poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanko Ožanić, Sveučilište u Zadru te Udruga vinara i vinogradara Zadarske županije.

Rijetki od okupljenih  na radionici o starim sortama zadarskog kraja uspjeli su kašati zanimljivu kupažu od Galca (50%) i portugalskih sorti Touriga nacional (35%) i Vinhao (15%) koje su prije tri godine zasađene u vinogradu Šime Škaulja na Nadinskom blatu. Sve u sklopu međudržavne suradnje.  „Mi smo portulacima ustupili naše, a oni nama najbolje svoje  autohtone sorte“, pojasnio je Maletić.  Suradnja se nastavlja.

Spašavanje bijele Dugovrsti

Nastavlja se i spašavanje sorte Dugovrsti bijele  kojoj je također prijetilo izumiranje. Pronađena je u dva vinograda na stankovačkom području te, kao i Galac.  kolekcionirala u tzv. „bankama gena“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu  i Kolekciji sorata sjeverne Dalmacije  na Baštici pokušalištu (imanju) Sveučilištu u Zadru.  Radi se o sorti koja unatoč  visokim  prinosima daje odlične  sladore  pa su i vina kvalitetna. S obzirom na manjak asortimana bijelih sorti  Maletić vjeruje da će i ova sorta pobuditi interes uzgajivača.

Slično kao što je prije desetak godina pobudila i Svrdlovina koju je u svojim vinogradima oživio Mladen Anić, na imanju Figurica u Smilčiću. U međuvremenu je prihvaćana i od nekolicine drugih vinara. Na festivalu u Splitu, osim Anićeve  (berba 2019.),  kušavana je i Svrdlovina (berba 2022.)   iz Vinarije Bora u Islamu Grčkom vlasnika Zdravka Žuže  iz Pogradine.

Kako najbolje prodati vino?

Govoreći o trenovima u vinarstvu i vinogradarstvu profesor Maletić je istaknuo kako je sada kod nas i u svijetu zavladala moda da se uskrsnu stare zapostavljene sorte. Danas kad se traži kvaliteta one postaju aktualne. Kod nas, osim spomenutih Galca, Dugovorsti, (koju još nazivaju i Dugoviska, Duguljac ili Gnjatonja) pažnja se pridaje i sortama Trnjak i Lasina. Najbolji primjer  kako se isplati raditi ovaj posao su sorte Tribidrag (poznatiji kao Crljenak) i Malvasija dubrovačka  čija su populacija bile spale na nekoliko panja da bi se danas, nakon uspješno provedenih  projekata revitaliziranja, našle među najuspješnijim sortama na tržištu. Na natjecanju osvajaju medalje i visoka odličja.

Zadarska županija, kao i cijela  zemlja, turistički je orjentirana. Trebamo, sugerira  Maletić,  turistima  ponuditi što više originalnih proizvoda, a vino je u ponudi jako važno. Mala smo zemlja, mali proizvođači sa malim količinama. Nama je najbolje prodati vino tu doma zajedno sa vrhunskim ambijentom i vrhunskom pričom.

– A kod naših starih sorti, kako reče profesor Maletić,  priča ima napretek.