Državni hidrometeorološki zavod objavio je uzroke i analizu nedavnih poplava u Gračacu i ostatku Like.
Obilne oborine ovaj tjedan nad Hrvatskom pogodile su najviše područje južne Like i Dalmacije, a područje Gračaca je poplavljeno te je prouzročena velika materijalna šteta.
Za Gračac su premašeni apsolutni dnevni i mjesečni maksimumi količine oborine. U malo više od pola mjeseca (17 dana) palo je 500,3 mm oborine što je gotovo četiri puta više oborine nego što je uobičajeno za svibanj (128,5 mm).
Dana 15. svibnja 2023. u 8 h izmjereno je 256,4 mm i time premašen maksimum dnevne količine oborine za ovu postaju na kojoj se mjeri od 1960. godine.
U nastavku slijede sinoptička i klimatološka analiza te hidrogeološka i hidrološka slika sliva Zrmanje gdje je objašnjeno zašto su poplavljena baš ova područja.
Sinoptička analiza
Izražena ciklonalna aktivnost tijekom prve polovine svibnja uzrokovala je nestabilno i promjenjivo vrijeme s čestom kišom diljem Hrvatske. Visinska sinoptička situacija omogućavala je stalni dotok vrlo vlažnog zraka s juga, odnosno od sjevera Afrike, a iste putanje imale su i prizemne ciklone koje su se preko Sredozemnog mora premještale do našeg dijela Europe te dalje prema sjeveru i sjeveroistoku kontinenta. Najintenzivnija kiša u noći u ponedjeljak, 15. svibnja 2023., padala je na području južnog Velebita, a uzrokovalo ju je južno-jugozapadno strujanje na prednjoj strani termobaričke doline u kojem pritječe vrlo vlažan i nestabilan zrak. Pri tome je najviše oborine na mreži meteoroloških postaja DHMZ-a izmjereno na širem području Gračaca i Obrovca, javlja Tportal.
Klimatološka analiza
Na klimatološkoj postaji Gračac je prvih 17 dana svibnja 2023. zabilježeno ukupno 500,3 mm oborine što je gotovo četiri puta veća (3,9) količina od prosječne mjesečne količine oborine za svibanj (128,5 mm; razdoblje 1981. – 2010.), a 1,5 puta veća od dosadašnjeg mjesečnog maksimuma za svibanj iz 2016. (329,5 mm). Prosječno godišnje na području Gračaca najviše oborine padne u jesen i zimu, osobito u studenom i prosincu, što je karakteristika maritimnog oborinskog režima.
Glavnina dosadašnje oborine u svibnju (472,2 mm) pala je tijekom sedam uzastopnih dana (11. – 17. svibnja 2023.) i svaki dan je izmjerena količina oborine veća od 20 mm. U ponedjeljak 15. svibnja 2023. u 8 sati izmjereno je 256,4 mm što je najveća dnevna količina oborine izmjerena ikad u Gračacu. Stari dnevni maksimum za ovu postaju gdje se mjeri od 1960. bio je 246,4 mm i izmjeren je u jesen 1974. (21. listopada 1974.). Posljedično premašen je i svibanjski maksimum dnevne količine oborine iz 1984. koji je iznosio 110,0 mm. Prosječno se u svibnju javljaju po dva dana s količinom oborine većom od 20 mm, a do ovog svibnja bilo ih je najviše pet tijekom kišnog svibnja 1984. godine.
Statistička analiza ekstrema na dnevnoj i višednevnoj skali provedena je prema dugogodišnjim podacima postaje Gračac (1960. – 2020.). Rezultati pokazuju da su, osim dnevnog maksimuma, značajno premašeni i višednevni maksimumi koji se mogu očekivati s povratnim razdobljem većim od 500 godina.
Tablica 1. Statistički parametri na postaji Gračac za različita dnevna trajanja: prosječna vrijednost količine oborine (Rsred, u mm), standardna devijacija (StDev, u mm), koeficijent varijacije (CV) niza godišnjih maksimuma količina oborine, najveća vrijednost količine oborine (Rmaks, u mm) u dugogodišnjem razdoblju (1960. – 2022.), vrijednost iz razdoblja 1. – 17. svibnja 2023. (R2023, u mm) te pripadno povratno razdoblje (T2023, u godinama) prema podacima s postaje Gračac.
Relativno odstupanje oborine u proteklih mjesec dana odnosno od 16. travnja do 15. svibnja u odnosu na dugogodišnji prosjek (1981. – 2020.) iznosilo je 369 %. Zbog izuzetno velike svibanjske količine oborine akumulativna oborina je i u proteklih šest mjeseci bila veća od 100 %. Suficit kumulativne oborine prevladavao je unazad 24 mjeseca.
Premda na ostalim postajama DHMZ-a nisu premašeni dnevni i višednevni maksimumi, tijekom prve polovine svibnja su u cijeloj Hrvatskoj prevladavale kišne do vrlo kišne prilike, a na području južnog Jadrana, Like i Gorskog Kotara kumulativna količina oborine bila je ekstremno velika. Grafički prikazi za ostale postaje u Hrvatskoj dostupni su ovdje.
Hidrogeološka i hidrološka slika sliva Zrmanje
Sliv rijeke Zrmanje najvećim dijelom drenira područje južne Like, planinu Poštak i dio Ravnih kotara. U gornjem ličkom dijelu taj prostor obuhvaća okolinu naselja Sv. Rok, Lovinac, Udbina, Bruvno i Gračac sa slivovima bujičnih rijeka Otuče, Opsenice i Ričice. Te rijeke teku od svojih izvora prema Gračacu gdje se njihova voda zadržava u akumulacijama Štikada i Opsenica. U slučajevima obilnih oborina dio riječnih voda koji ne stane u umjetne akumulacije slijedi stare prirodne puteve do ponornih zona gdje ulazi u velebitsko krško podzemlje i izvire na nižoj razini sliva – desnoj obali Zrmanje i priobalnim izvorima kod Rovanjske. Uz gornji dio vodotoka Zrmanje postoji dokazana hidrogeološka veza s izvorištem Miljacka u susjednom slivu Krke, s kojim je povezan do izlaska Zrmanje iz kanjona kod Ervenika. Susjedni slivovi su sliv priobalnih izvora (uz jadransko more ispod Velebita), Like, Une, Krke i sliv Bokanjačkog blata.
Ove karakteristike podzemnog i površinskog tečenja vode u samom slivu Zrmanje i susjednih slivova dovele su do poplavljivanja Gračaca s okolicom i Obrovca. Na slici 2. vidi se da je glavnina akumulirane oborine zabilježena na području slivova Zrmanje što uključuje njegove gornje horizonte (Otuča, Ričica, Opsenica). Otuča se tijekom večeri i noći 14. na 15. svibnja 2023. izlila iz korita i poplavljivala okolinu uzrokujući brojne štete. Na hidrološkoj postaji Gračac 2 je 14. svibnja 2023. zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +236 cm.
Direktna oborina na nižem horizontu sliva je bila pojačana podzemnim dotjecanjem s gornjeg horizonta što je pak naglo podiglo razinu same Zrmanje na donjem horizontu i uzrokovalo poplave uz vodotok. Na rijeci Zrmanji su 15. srpnja 2023. zabilježeni novi maksimalni relativni vodostaji na hidrološkim postajama: Obrovac (+302 cm), Muškovci (+ 526 cm), Žegar nizvodni (+540 cm).
Dio vode se podzemno prelio u sliv rijeke Krke koja je također 15. svibnja 2023. narasla do novih najvećih zabilježenih relativnih vodostaja na hidrološkim postajama Roški slap (+201 cm, Sl. 5) i Nacionalni Park (+254 cm).
I na susjednom izvoru Une na hidrološkoj postaji Donja Suvaja je 15. svibnja 2023. zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +204 cm. Rijeka Una je cijelim svojim tokom sljedećih dana poplavljivala i uzrokovala brojne probleme. Kulminacijom velikih voda u donjem dijelu sliva tj. na hidrološkoj postaji Hrvatska Kostajnica rijeka Una je dosegla izvanredno stanje obrane od poplava s maksimalnim dosegnutim vodostajem od +497 cm 17. svibnja 2023. što je tek za desetak centimetara niže od apsolutnog maksimalnog vodostaja iz katastrofalne poplave iz svibnja 2014, javlja Tportal.