Roko Vodopija rođen je u Zadru. U Zadru je pohađao osnovnu školu i srednju, nekadašnji MIOC. Diplomirao je 1996. godine u Zagrebu, a MBA studij završio je 2002. godine na Bledu. Najveći dio svoje karijere proveo je na vodećim menadžerskim pozicijama u kompanijama koje posluju u regiji Srednje, Južne i Jugoistočne Europe.
Radio je na poziciji generalnog direktora vodeće mljekare u Makedoniji, direktora predstavništva farmaceutske kompanije u Ukrajini i predsjednika uprave u tada jednom od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.
Trenutno radi kao konzultant u globalnoj konzultantskoj tvrtki Ernst & Young u Zagrebu, iako se projekti provode u različitim europskim državama.
U nastavku donosimo razgovor s Rokom kojeg je vodila Leonarda Zorica.
Studirali ste u Zagrebu, na Ekonomskom fakultetu, koliko Vam je bilo teško prilagoditi se na život u Zagrebu?
Moram priznati da nisam imao većih problema. Naravno da sam u pojedinim trenucima osjećao nostalgiju za rodnim gradom, ali smatram da mi je samostalan život u većem gradu jako koristio.
Jeste li za vrijeme studiranja bili u kontaktu sa studentima sa zadarskog područja? Jesu li postojale neke zajedničke aktivnosti? Imate li koju zanimljivu anegdotu?
U početku više, ali kako sam gradio život u novom gradu, ostvarivao sam nove odnose (uključujući i prijateljstva) i bilo je sve manje potrebe da tražim poveznice s rodnim gradom. Počnete se družiti sa „svojima“, a nakon toga je prirodno da širite svoju mrežu neovisno o porijeklu ljudi. Sa Zadranima se igrala najbolja košarka, … to bih svakako želio istaknuti.
Imate MBA s fakulteta na Bledu, kakvo je Vaše iskustvo studiranja izvan granica Hrvatske?
Studiranjem izvan granica Hrvatske stječe se nevjerojatno iskustvo te bih preporučio svima, ako imaju priliku da odu na studij ‘’vani’’ . Program studiranja je prilagođeniji stvarnim potrebama, metode više uključuju timski rad i potiče se razmišljanje u većoj mjeri nego je to na našim fakultetima.
Jeste li za vrijeme studiranja planirali, po završetku fakulteta, ostanak u Zagrebu ili je do toga došlo spontano?
Imao sam za cilj steći nova iskustva u različitim poslovnim situacijama i geografijama. Nakon studija sam se kratko zadržao u Zagrebu i posao me odveo u različite države. Zadar u tom trenutku nije mogao pružiti ono što je meni trebalo.
Smatrate li da je ostanak u Zagrebu po završetku studija predispozicija za uspjeh?
Mislim da ne. U poslovnom smislu, Zagreb nije najatraktivnija lokacija u Europi, a zanimljivi poslovi se mogu raditi iz npr. Zadra, pa i Dugog otoka odakle su porijeklom moji roditelji.
Imate iskustva s radom u inozemstvu, koja je razlika u odnosu na Hrvatsku? Koje su prednosti, a koji su nedostatci?
Teže je nego kod kuće. Svaka država nosi svoju kulturu, jezik, ali i poslovnu klimu. Prednost je da si svakim novim putovanjem iskusniji, a time i brži. Nedostatak je da su ljudi do kojih ti je stalo daleko.
Kako izgleda Vaš tipičan radni dan?
Počinje rano ujutro planiranjem dana, slijedi rad na projektima koji se sastoji od intervju-a, radionica i komunikacije s kolegama. Budući da se radi o projektnom tipu posla, vrijeme završetka može jako varirati.
Čime mjerite stvarni životi i poslovni uspjeh?
Uspjeh moje obitelji je i moj uspjeh. Posao je važna dimenzija života jer tu ostavljam najveći dio životne energije. Nekad sam poslovnim uspjeh mjerio karijernim napredovanjem, a danas uspješnošću provedbe poslovne promjene i financijskim rezultatom svojeg rada.
Koliko često odlazite u Zadar? Planirate li se vratiti u Zadar, za stalno?
U Zadar i na Dugi otok odlazim u prosjeku jednom u dva mjeseca i na godišnji odmor. Nadam se da ću to u budućnosti činiti više, a povratak će osim o mojim, ovisiti i o željama i potrebama moje obitelji.
Što mislite koliki potencijal ima snažnije povezivanje Zadrana u Zagrebu u smislu dobrobiti koje to donosi kako za njih tako i za Zadar?
Govoriti istim jezikom i prisjećati se dana iz života u Zadru je lijepo. Znamo li što želimo postići za naš Zadar? O tome ovisi kako možemo doprinijeti.
Možete li dati neki savjet našim studentima u Zagrebu općenito i posebno onima koji se žele baviti poslom kojim se Vi bavite?
Te studente pozivam da mi se jave i ako mogu ću svakako pomoći.