ZADRANI U ZAGREBU Lucija Rogić Dumančić: “Za mene Zadar i posebno Biograd predstavljaju najlipši kraj na svitu”

Lucija Rogić Dumančić rođena je 17. studenog 1985. godine u Zadru. Osnovnu i srednju školu pohađala je u Biogradu na Moru. Diplomirala je 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija bila je stipendistica Zadarske županije. Po završetku fakulteta upisala je specijalistički poslijediplomski studij “Statističke metode za ekonomske analize i prognoziranje”. Njezino obrazovanje ni tu nije stalo, 2010. godine Lucija je upisala doktorski studij Ekonomije i Poslovne ekonomije također na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Doktorski rad obranila je 2014. godine pod naslovom “Utjecaj strukturnih politika na izvoznu konkurentnost Republike Hrvatske”. Od 2008. godine zaposlena je na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Izabrana je za docenta na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj 2016. godine, dok je 2021. godine izabrana za izvanrednu profesoricu na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj. Kroz svoju impozantnu akademsku karijeru Lucija je između ostalog tri mjeseca bila na usavršavanju na Barcelona Graduate School of Economics. Objavila je više znanstvenih radova te je sudjelovala na više međunarodnih znanstvenih projekata. Izvršna je urednica znanstvenog časopisa Ekonomski pregled, te je u organizacijskom odboru međunarodne konferencije ICED (International conference on the economics of decoupling).

Osnovnu i srednji školu završili ste u Biogradu na Moru, a fakultet ste upisali u Zagrebu. Jeste li se lako naviknuli na život u Zagrebu?

Odlazak u Zagreb na studij bila je moja želja kroz srednju školu, nisam imala osjećaj da se trebam na nešto previše navikavati, dapače. K tome, često bih odlazila kući u Biograd na Moru i svidio mi se taj život ”na relaciji”. Ono na što se ni dan danas nisam priviknula je klima (bez obzira na očite promjene u vremenu kojima svjedočimo, rekla bih da su na moru klimatski uvjeti ipak značajno bolji).

Kako ste se odlučili upravo na studij ekonomije?

U to vrijeme, za upis na fakultet bilo je potrebno polagati prijemne ispite. Prijavila sam se na tri fakulteta u Zagrebu: FER ( Fakultet elektrotehnike i računarstva), PMF (Prirodoslovno-matematički fakultet) i EFZG ( Ekonomski fakultet u Zagrebu). Budući da sam ”upala” na sva tri bez plaćanja školarine, finalnu odluku sam donijela na temelju sveukupnog dojma kojeg sam stekla prilikom polaganja prijemnih ispita, uvažavajući preferencije koje sam tada imala. Kroz srednju školu najviše sam voljela predmete matematiku i logiku, po prirodi mogu reći da sam društvena osoba. Ekonomija je nekako elegantno povezala sve te faktore i imala sam dobar osjećaj prilikom odabira upravo tog studija.

Za vrijeme studiranja bili ste izvrsna studentica i stipendistica Zadarske županije. Koja je Vaša “tajna” postizanja izvrsnih rezultata na fakultetu?

Za svaki uspjeh je potrebno uložiti rad i trud, međutim, rekla bih da je najvažniji preduvjet da volite ono što radite jer tad je sam pristup drugačiji, a rad na tome, u ovom slučaju na studiranju, obavljate s guštom. Kroz život važno je trenirati disciplinu i imati određene ciljeve kojima ne treba robovati, ali im se treba posvetiti ako smatramo da su vrijedi truda i vremena te da će razvijati i oplemeniti nas i/ili društvo u cjelini. Jednako tako, ako u međuvremenu odustanemo od nekih ciljeva, smatram da to nije nužno loše jer život je fluidan i kao takav donosi različite izazove, mijenja nam perspektivu i otvara nove mogućnosti. Studentski život nosi svoje izazove i treba znati balansirati između studentskih obaveza i studentskih draži.

Kako je izgledao Vaš studentski život; red učenja, red zabave ili?

Zapravo upravo tako, bilo je vremena i za učenje i za zabave, kao i rad preko ljeta. Uistinu jedno od ljepših razdoblja u životu i zahvalna sam na tome. Zahvalna sam ponajprije svojim roditeljima i cijeloj obitelji, prijateljima koji me nisu ”puštali na miru” kao i profesorima koji su se utisnuli u moje obrazovanje od osnovne na dalje.

Jeste li za vrijeme fakulteta znali da ćete ostati i graditi profesionalnu karijeru u Zagrebu ili je do toga došlo spontano?

Od malena sam govorila da ću biti ili profesorica ili frizerka. Negdje na drugoj godini studija nakon što sam postala demonstrator na dva kolegija, gdje sam imala priliku aktivno pojašnjavati kolegama gradivo, iskristaliziralo mi se upravo to zanimanje kao buduće. Na završnoj godini studija dobila sam ponudu da ostanem na Fakultetu i kako se kaže, ostalo je povijest. Nisam planirala previše, više se sve skupa dogodilo, jedno je vodilo drugome.

Radite na Fakultetu, kakvo je vaše iskustvo rada sa studentima?

Držim nastavu iz više kolegija: Makroekonomija, Ekonomska politika, Primijenjena makroekonomija i Macroeconomics. Riječ je o kolegijima koje studenti u prosjeku doživljavaju zahtjevnijim. Studentima pristupam prvenstveno s poštovanjem jer su to uistinu vrijedni i pametni pojedinci koji čine ogroman potencijal društvu. Veseli me što sam dio njihovog obrazovnog puta. Trudim se biti im na raspolaganju posebno prilikom nejasnoća i izazova s kojima se susreću prvenstveno za vrijeme savladavanja gradiva. Kroz predavanja volim stavljati naglasak na razvijanju logičkog pristupa pri učenju. Smatram da je na profesorima da daju note, a na studentima da sviraju ono što vole. Rad sa studentima za mene najdraži i najljepši aspekt ovog posla. Stvarno volim svoj posao. U prilog tome idu rezultati studentskih anketa. Naime, svake godine ocijenjena sam izvrsnim ocjenama studenata i za svoj rad u nastavi sam dobila nekoliko nagrada.

Imali ste priliku biti na usavršavanju u Barceloni, koje su razlike u načinu studiranja/predavanja van i kod nas?

U sklopu istraživačkog projekta financiranog sredstvima Europske Unije iz Europskog socijalnog fonda u sklopu programa Razvoj ljudskih potencijala 2007-2013 pod nazivom ”Stvaranje preduvjeta za izgradnju računalnog makroekonomskog modela za Hrvatsku” imala sam priliku boraviti na Barcelona Graduate School of Economics. Riječ je o istaknutoj instituciji i svoje iskustvo ocjenjujem pozitivno. Razlike su prije svega u veličini predavačke grupe, u Barceloni su one znatno manje. Manje grupe omogućavaju i izraženiju interakciju profesora i svakoga od studenata. Određene razlike su prisutne i u silabusima, kao i košarici predmeta koje možete upisati.

Možete li izdvojiti neki znanstveni rad ili projekt na kojem ste radili kao najdraži ili na koji ste najviše ponosni?

Rad na svakom od projekata mi je predstavljao zadovoljstvo. Prethodno naveden SPIRITH mi je posebno drag jer mi je omogućio akademsku mobilnost i nezamjenjivo iskustvo boravka u Barceloni. Zadnji projekt na kojem sam bila aktivna do nedavno je MacroHub. Riječ je o znanstvenom (uspostavom istraživačkom) projektu financiranom sredstvima Hrvatske zaklade za znanost ”Osnivanje i razvoj Centra za strukturno i nelinearno makroekonomsko modeliranje”. Projekt popularizira znanost i daje aktualnost iz ekonomije za svu zainteresirani javnost. Od istraživačkih radova istaknula bih ”Persistence and stochastic convergence of euro area unemployment rates” za koji smo kolega i ja dobili nagradu ”Mijo Mirković” za skupni znanstveni članak s istaknutim znanstvenim doprinosom u polju Ekonomije.

Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Uspjeh je stvar percepcije, a i aspekta s kojeg se promatra. Za mene životni uspjeh predstavlja ”ostati čovik”. S poslovnog aspekta gledano, najveći uspjeh mi je taj što radim ono što volim, u dobrom okruženju s odličnim suradnicima i studentima, a pritom mogu kontinuirano raditi na sebi.

Kako izgleda Vaš tipičan dan?

U poslovnom smislu, u radni dan mi ili spadne priprema nastave i izvođenje iste, ili je dan posvećen znanstvenim istraživanjima i projektnim aktivnostima. Pored toga, aktivna sam u uredništvu Ekonomskog pregleda, kao i u organizaciji Zbornika tradicionalnog skupa društva ekonomista koji se održava svake godine u studentom u Opatiji, te u organizaciji međunarodne ICED konferencije koja pokriva različite teme, poput okoliša, energije, kružne i digitalne ekonomije. Pored navedenog, opis posla obuhvaća i različite Sjednice i sastanke.

Koliko ste povezani s rodnim krajem, ljudima iz Biograda/Zadra?

Jako sam povezana s rodnim krajem, ipak mi je tamo veliki dio obitelji, kao i jedni od najboljih prijatelja. Duže posjete su u vrijeme praznika, blagdana i godišnjeg odmora.

Planirate li povratak na more, za stalno?

Voljela bih jednom u budućnosti. Za mene Zadar i posebno Biograd predstavljaju ”najlipši kraj na svitu” i to ne samo zato jer je riječ o rodnom kraju. Kao veliku prednost života na moru izdvojila bih tempo života, taj neki ritam grada koji nudi dovoljno i sadržaja i mogućnosti, kao i odmora. Doduše, za sad mi dobro funkcionira život na relaciji, ali tko zna što budućnost nosi.

Imate li neki savjet za studente, posebno one koji se bave ekonomijom?

Studentima bih poručila da prepoznaju, a onda i slijede svoju strast na način da služi društvu i njima, da se ne ustručavaju angažirati u društvu i mijenjati ga na bolje te da izražavaju argumentirane stavove i svoje mišljenje. Pored volje, za to im trebaju i znanje koje i nakon studiranja trebaju nastaviti kontinuirano graditi, pratiti domaće i svjetske trendove u svom području, čitati što više, pogotovo različita viđenja, ne zaobilazeći one s kojima se ne slažu. Završila bih s mišlju Baza Luhrmanna da ne treba gubiti vrijeme na natjecanje ni s kim, ponekad ste ispred, ponekad zaostajete, no utrka je duga i na kraju je samo sa samim sobom.

Autor: Leonarda Zorica