Posljednjih nekoliko mjeseci, a posebno od pojave ChatGPT-a, sve se više raspravlja o dometima chatbotova i mogućnostima umjestne inteligencije. Chatbotovi se već godinama koriste u određenim zanimanjima, primjerice u korisničkim službama, prenosi N1.
Kako se tehnologija razvija, i chatbotovi postaju inteligentniji i mogu preuzimati sve složenije zadatke. Stoga se sve više počelo raspravljati o tome da bi robori mogli zamijeniti ljude na nekim zanimanjima.
Iako je nekoliko posljednjih studija pokazalo da će umjetna inteligencija najviše utjecati na bolje plaćene poslove koji zahtijevaju visoko obrazovanje, istina je da su poslovi u mnogim industrijama ugroženi.
U studiji sa Sveučilišta u Pennsylvaniji navodi se, između ostalog, da bi bi na oko 80% američke radne snage umjetna inteligencija mogla utjecati na najmanje 10% radnih zadataka.
Kako prenosi Komando, studija je koristila “izloženost” kao mjerni uređaj. U ovom slučaju, smatra se da je posao izložen ako umjetna inteligencija može smanjiti vrijeme za obavljanje tog posla za najmanje 50%.
Ovo su poslovi s najvećom razinom izloženosti:
1. matematičari,
2. poreznici,
3. književnici i autori,
4. web dizajneri i dizajneri digitalnih sučelja,
5. anketni istraživači,
6. tumači i prevoditelji,
7. stručnjaci za odnose s javnošću,
8. pjesnici, tekstopisci i kreativni pisci,
9. lektori,
10. računovođe i revizori,
11. analitičari vijesti, izvjestitelji i novinari,
12. pravni tajnici i administrativni suradnici.
I dok su radnici u pripremi hrane, brijači, odvjetnici, farmaceuti i električari na dnu popisa izloženosti trenutno, ne znači da će uvijek tako biti.