Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u 2022. godini u prosjeku su bile više za 14.8 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak. Pritom su cijene novih stambenih objekata porasle u prosjeku za 17.5 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 14.5 posto, pokazuje ažurirano izvješće DZS-a.
Cijene stambenih objekata u prošloj godini u odnosu na 2021. u prosjeku su u gradu Zagrebu skočile za 17.9 posto, na Jadranu za 12.3 posto, dok su na ostalim područjima bile više za 15.3 posto. U posljednjem lanjskom kvartalu cijene na godišnjoj razini više za 17.3 posto.
U četvrtom lanjskom tromjesečju cijene stambenih objekata u Hrvatskoj su pak porasle za 4.7 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini, to jest prema četvrtom kvartalu 2021., skočile za 17.3 posto, pokazuju podaci DZS-a. Pritom, novi stambeni objekti su u prosjeku poskupjeli za 3.1 posto u odnosu na prethodni kvartal, a za 16.5 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. Cijene postojećih stambenih objekata su pak bile više za pet posto na kvartalnoj, a 17.4 posto na godišnjoj razini.
Najveći rast u Zagrebu
Cijene stambenih objekata u četvrtom tromjesečju 2022. u odnosu na treći kvartal iste godine u prosjeku su za Zagreb bile više za 6.4 posto, za Jadran za 3.3 posto, a za ostala područja za 4.7 posto. I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata najviše porasle u Zagrebu, u prosjeku za 22.5 posto.
Na Jadranu je rast iznosio 12.9 posto, dok su na ostalim područjima cijene stambenih objekata u četvrtom lanjskom kvartalu u odnosu na isti kvartal 2021. prosječno bile više za 17.5 posto, podaci su DZS-a.
Kakvo je stanje u EU?
Stambeni prostor u Hrvatskoj poskupio je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju najviše u EU, pokazuju podaci Eurostata, dok je na europskoj razini pojeftinio najviše od globalne financijske krize. Stambeni kvadrati u EU bili su u četvrtom tromjesečju jeftiniji za 1.5 posto nego u prethodna tri mjeseca, a u eurozoni za 1.7 posto, izračunali su statističari.
Pad cijena najveći je od početka 2009. godine, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Najviše je u odnosu na prethodno tromjesečje pojeftinio stambeni prostor u Danskoj, za 6.5 posto. Slijede Njemačka i Cipar s cijenama nižim za 5.0 odnosno 4.0 posto.
Daleko su najviše u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca poskočile cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj, za 4.7 posto u odnosu na treće tromjesečje, kada su uvećane za 2.8 posto. Slijede Rumunjska i Litva s cijenama višim za 2.5 odnosno 1.9 posto nego u razdoblju od srpnja do rujna.
Hrvatska uz Estoniju
U odnosu na kraj 2021. cijene stambenih nekretnina bile su u EU u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca više za 3.6 posto, a u eurozoni za 2.9 posto. U trećem su tromjesečju na oba područja prema revidiranim podacima uvećane za nekih 6.6 posto.
Najviše je i na godišnjoj razini poskupio stambeni prostor u Hrvatskoj, za 17.3 posto, najsnažnije od ulaska u EU u srpnju 2013. U trećem tromjesečju cijene su mu porasle za 14.8 posto. Blizu su i Estonija i Mađarska s rastom cijena za 16.9 odnosno 16.5 posto. U stopu ih prati Litva s cijenama većim za 16.0 posto.
Stambeni je prostor bio jeftiniji nego na kraju 2021. samo u Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Finskoj, u rasponu od 6.5 do 2.3 posto.
