Danas je u parku Vruljica predstavljen novi kišni vrt, uređen u sklopu projekta STREAM kojeg provodi Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA. Treći je to kišni vrt u sklopu ovog projekta, jedan je već otvoren na Ploči, a posljednji, onaj u Biogradu, bit će otvoren u svibnju.
Ovom su dogođaju nazočili predstavnici Agencije ZADRA NOVA, Zadarske županije, Grada Zadra, projektnih partnera, kao i djeca iz DV Radost Područnog objekta Vruljica zajedno s odgojiteljicama.
Cilj ovog projekta je poboljšanje monitoringa rizika i povećanje upravljačkih mogućnosti stožera za zaštitu i spašavanje kako bi mogli pravovremeno reagirati na katastrofe uzrokovane poplavama. Specifični ciljevi projekta su unaprjeđenje znanja o poplavama, osnaživanje kapaciteta hitnih službi, poboljšanje sustava ranog upozoravanja i komunikacijskog sustava.
Kako je rečeno na predstavljanju, u projektu sudjeluje 21 institucija, devet s hrvatske i 12 s talijanske strane Jadranskog mora.
– Svi smo vidjeli zadnjih dana kako nas je kiša omela u mogućnostima druženja u prirodi, sad kad želimo proljeće provesti upravo vani na lijepom otvorenom prostoru. Svi se isto tako sjećamo one 2017. kad je obilna kiša dovela do velike urbane poplave u našem gradu i napravila uistinu velike štete. To nas je potaklo da kroz jedan europski projekt osmislimo inovativno rješenje kako umanjiti mogućnost šteta upravo od tih urbanih poplava. Danas smo ovdje na području kišnog vrta, ispod nas su bunari koji prikupljaju vodu, a na površini su posađene biljke koje imaju jako dobru upojnu moć. Osim toga, kroz ovo smo dobili jedan jako lijepi prostor za rekreaciju, ali i za igru i odmor tako da se nadam da ćete vi, djeco, uspjeti koristiti ovaj novi kišni vrt da svima bude na radost i veselje i, naravno, da nam pomogne u tome da poplave onakve kakve smo vidjeli više ne naprave onakvu štetu kakva je bila, kazala je uvodno Marina Dujmović Vuković, ravnateljica ZADRA NOVE.
Osim spomenutih kišnih vrtova, Dujmović Vuković najavila je projekt za još tri dodatna kišna vrta.
Izgradnja kišnih vrtova nije jedina aktivnost projekta STREAM jer će se tim sredstvima opremiti i operativne snage Zadarske županije za protupoplavna djelovanja, odnosno za Javnu vatrogasnu postrojbu gdje će se unaprijediti radio-komunikacijski sustav te će biti organizirane radionice za podizanje svijesti s ciljem boljih aktivnosti kad, ne daj Bože, dođe do poplava.
Što je to zapravo kišni vrt i koja je njegova uloga u sprječavanju poplava, doznali smo od Mije Perica, voditeljice projekta i savjetnice u Agenciji za razvoj Zadarske županije.
– Kako voda ne poznaje administrativne granice, Agencija za razvoj Zadarske županije je u projektu STREAM preuzela zahtjevnu ullogu u borbi s poplavama kao vodeći partner u projektu. Uslijed sve intenzivnijih olujno-kišnih razdoblja koja preotperećuju postojeći sustav odvodnje razvijena su nova pametna rješenja. Vrijednost investicije uređenja kišnog vrta u Vruljici je iznosi 176.700 eura. Prije početka izgradnje bujično-oborinske vode s parkirališnog platoa slijevale su se na ulaz u vrtić kao i tranzitnu pješačku stazu što je dovodilo do erozije i devastacije postojeće staze. Nakon izvedenih radova, oborinska se voda s gravitirajućeg sliva prihvatila pomoću linijskih rešetki te se cjevovodima usmjerila prema separatoru ulja kako bi se pročišćena uputila u tlo kroz drenažne sustave u formi kišnog vrta. Napravljena je i pješačka staza koja je sada osvijetljena te koja povezuje gornji i donji plato. Što se tiče donjeg platoa, on je arhitektonski oblikovan tamponiranjem, a prihvat preostale oborinske vode koja je do nedavno otežavala promet u Ulici dr. Franje Tuđmana riješen je na način da je u graničnom prostoru između parkovnog i šumskog dijela izveden jarak s kamenim zasipom. Na taj način oborinska se voda prihvatila, retencionirala i filtrirala u tlo putem kišnog vrta i drenažniih zasipa koji su se završno uređeni, sadnjom autohtonog biljnog materijala upojne moći, zapravo finalizirali, objasnila je Perica.
Posađeno je i 30-ak vrsta bilja, a sadnja se nastavila i danas od strane djelatnica Nasada kao i malih pomagača iz dječjeg vrtića Vruljica. Riječ je o biljkama poput jaglaca, irisa, lovora, mente, veprine, kozlaca i bršljana. Djeca su zajedno s odgojiteljicama zapjevala i prigodnu pjesmicu, a jutro bez kiše iskoristili su i da postave svoje natpise kroz novi kišni vrt.
Nešto niže u parku postavljena su i tri radarska uređaja koji prate vodostaj i brzinu protoka vode, a postavilo ih je Sveučilište u Zadru, partner u projektu. Cilj te opreme je informiranje hitnih službi o stanju na terenu u realnom vremenu. Ti podaci će biti dostupni i kroz iFlat platformu koja se također razvija u sklopu projekta.
I Grad Zadar je pružio potporu ovom projektu, kazala je Ana Bajlo, voditeljica gradskog Odsjeka za energetsku učinkovitost.
– Za nas je ovo na neki način privremeno rješenje zato što je u planu izrada kolektora visoke zone 8. faze koji će biti izgrađen od lokacije Melade preko vrtića kod Sfinge do Uvale Maestral. Osigurana su sredstva za njegovu izgradnju i on je iznimno bitan jer će se u njega slijevati vode sa sliva Put Bokanjca koji je također ugrožen od poplava. Kišni vrtovi i inače su u Europi primjer dobre prakse, jedna prirodna rješenja koja smo također vidjeli u nekim drugim projektima pa smo implementirali ovdje, kazala je Bajlo i napomenula:
– Grad Zadar je već nekoliko godina uključen u mjere prilagodbe klimatskim promjenama što je u Europskoj uniji jedan od glavnih prioriteta, uz ublažavanje klimatskih promjena, a to je smanjenje CO2. Priključili smo se tom europskom sporazumu za klimu i energiju gdje smo se obavezali, osim smanjenja emisija, na provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Čak smo izradili jedan scenarij za grad Zadar u budućnosti kakva se očekuje klima.
Kako je bilo na otvorenju kišnog vrta, pogledajte u galeriji.
