Kazne za lažna bolovanja kreću se do 1999 eura
U mreži Prvog govorilo se o ukupnoj stopi bolovanja u Hrvatskoj i trajanju bolovanja te jesu li učinkovite mjere protiv lažnih bolovanja.
Na pitanja su odgovarali djelatnici Službe za kontrolu HZZO-a.
“Dnevno imamo oko 69.000 bolesnih, što je dosta velika brojka i trudimo se što više to kontrolirati kako bi se ta stopa u budućnosti smanjila. U odnosu na 2019. godinu broj kontrola bolovanja porastao je za 62 posto. U prosjeku oko 30 posto bolovanja se zaključuje, ali ne možemo reći da su to bila lažna bolovanja”, kažu.
Poslodavcima je problem teret kratkih bolovanja koja su najučestalija i isključivo su na teret poslodavca koji ga plaća tri puta.
“Trošak je prevelik za poslodavca i snažno pritišće konkurentnost hrvatskih poslodavca jer se oni natječu na globalnoj utakmici”, objašnjavaju.
U opravdanim slučajevima zatražiti kontrolu.
“To je promjena koja neće dovesti do promjena. Četvrtina bolovanja koje su poslodavci tražili je zatvorena. Svatko zna je li određeni radnik na opravdanom bolovanju, je li sklon koristiti bolovanja i kad mu ne treba te radi li se o nekome koga možemo nazvati zlouporabiteljem”, kazuju.
Govorilo se i o kaznama.
“Ali ne kažnjavamo samo doktore. Imamo i prekršajne kazne za same osiguranike koji ne poštuju upute liječnika. Te kazne se kreću od 1090 do 1999 eura. Zasad te prekršajne odredbe nismo koristili”.