Poslodavci u ovoj godini očekuju rast plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenih od osam do 10 posto, kaže se u tjednom analitičkom prilogu Hrvatske udruge poslodavaca Fokus tjedna HUP-ova glavnog ekonomista Hrvoja Stojića.
– U ovoj godini očekujemo rast plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenih od osam do 10 posto, osjetno iznad očekivane ovogodišnje prosječne stope inflacije od 6.5 posto, kaže se u publikaciji.
Dodaje se kako snažna dinamika rasta plaća, međutim, osnažuje očekivanja centralnih banaka da će ove godine većinski utjecaj na inflaciju imati jedinični trošak rada.
– Time je proširena javna stručna rasprava o pokretačima inflacije u odnosu na teze da su profitne marže imale ključni utjecaj na ubrzanje inflacije, piše Stojić.
Tvrdi da su poslodavci u realnom sektoru u cijeloj prošloj godini snažno podizali plaće u borbi za zadržavanje svakog radnika, a naročito onih s najkonkurentnijim vještinama na domaćem tržištu te da je rast plaća nastavljen i u ovoj godini.
Pritom iznosi da je u veljači ubrzan rast plaća, pa je tako prosječna nominalna bruto plaća za veljaču od 1522 eura isplaćena u ožujku, veća za 13.4 posto nego u istom lanjskom mjesecu, a međugodišnja stopa rasta u siječnju bila je 13.1 posto. Ubrzan je i realni rast bruto plaće, i to na 1.3 posto godišnje, s 0.4 posto u siječnju.
Potražnja za radnicima i dalje ostaje visoka
Rast prosječne neto plaće (1106 eura) je neznatno viši u odnosu na siječanj, dok je realni pad neto plaća za veljaču usporio na minus 0.2 posto godišnje, s minus 0.9 posto u siječnju.
– Ranija no očekivana, realna poboljšanja su odraz snažnog rasta minimalne plaće (+12.2 posto), niza indeksacija početkom godine i usporavanja inflacije, uz kontinuirane napetosti tržišta rada koje vrši pritisak na rast plaća u realnom sektoru, smatra Stojić.
Dodaje da rani ovogodišnji podaci s tržišta rada signaliziraju kako će potražnja za radnicima i dalje ostati visoka, a pritisak na rast plaća u kombinaciji sa slabljenjem inflacije pojačat će oporavak realnih plaća, odnosno kupovne moći.
U ovoj godini HUP očekuje očekuje rast zaposlenosti od oko dva posto, uz pad stope nezaposlenosti na 6.5 posto sa sedam posto lani.
Rast troška bolovanja na teret poslodavaca, HUP predlaže reformu
Uz nekoliko drugih tema, HUP u tjednoj publikaciji upozorava na rast troška bolovanja od 10 posto na teret poslodavaca u 2022. godini, pri čemu je posebno izražen kod kratkih bolovanja, odnosno najučestalijih bolovanja koja u Hrvatskoj iznose medijalno između 12 i 13 dana.
– Iako su proširene ovlasti kontrolora bolovanja, koji sada mogu sami zaključivati bolovanja, njihov broj je premali da bismo mogli očekivati značajnija poboljšanja, smatra HUP.
Poslodavci tvrde da, prema broju plaćenih dana bolovanja, hrvatski model bolovanja “u svojoj izdašnosti premašuje gotovo sve članice EU osim Njemačke”, gdje poslodavci također podmiruju šest tjedana ili 42 dana bolovanja. Smatraju da bi se Hrvatska prije trebala usporediti sa zemljama kojima je bliža po razini produktivnosti i drugim strukturnim karakteristikama kao što su Poljska (33 dana, odnosno 14 dana za starije od 50 godina), Slovenija (30 dana), Mađarska (15 dana) te Češka (14 dana), gdje poslodavci podmiruju znatno manji broj dana bolovanja.
HUP se u svom prijedlogu reforme instituta bolovanja fokusira na financijsko destimuliranje neopravdanog korištenja bolovanja kroz smanjenje financijskog opterećenja poslodavaca u prvih 10 do 15 dana bolovanja, kao i smanjenje maksimalnog broja dana bolovanja na teret poslodavaca.
Smatra da je u cilju smanjenja neopravdanog dijela troška za poslodavce, potrebno smanjiti porezni status naknade za bolovanje na teret poslodavaca te na teret HZZO-a. Naime, poslodavci u Hrvatskoj bolovanja isplaćuju u bruto iznosu, a kada HZZO isplaćuje naknade (iznad 42 dana), onda čini to u neto iznosu.
– Štoviše, kod medicinskih dijagnoza, gdje liječenje traje dulje od 42 dana, trošak bolovanja bi od prvog dana trebao preuzeti HZZO, smatraju poslodavci.
Predlažu uvođenje “sick days” modela
Predlažu, napokon, da se razmotri opcija “sick days” modela primjenjivog u Hrvatskoj. Ovdje se radi o definiranju manjeg broja dana bolovanja koji u prvih 3-5 dana ne padaju ni na teret poslodavca ni na teret HZZO-a, no pronađen je odgovarajući model kako da se odgovori na manje zdravstvene tegobe, primjerice respiratorne infekcije.
Radi povećanja učinkovitosti kontrola bolovanja može se uvesti kontrola po hitnom postupku, kažu u HUP-u. Kao primjer dobre prakse spominju Italiju, gdje “liječnik-inspektor” na opravdan zahtjev poslodavaca izlazi na teren te utvrđuje zdravstveno stanje odsutnog radnika.