Hoće li cijene nekretnina padati? Donosimo ponudu po regijama Hrvatske…
Cijene nekretnina po regijama u Hrvatskoj jako osciliraju. Sve, naravno, ovisi o potražnji.
Drugdje padaju, kod nas rastu. Svugdje u Europi cijene nekretnina krajem prošle godine bilježile su pad, od Švedske i Finske, preko Danske, Njemačke, Francuske. Padale su, i nastavljaju padati, i cijene nekretnina u Britaniji, dalekoj Australiji, SAD-u…
Ne i u Hrvatskoj. Ovdje rastu, i to najviše u Europi. Komentirao je to i guverner HNB-a Boris Vujčić koji je kazao da se rast cijena kod nas uglavnom može ‘zahvaliti’ niskim kamatama na kredite, ali i depozite, kao i ulasku u eurozonu i Schengen. Ipak, dodao je, već se primjećuje pad broja transakcija, a nakon toga obično slijedi pad cijena.
Je li moguće da ćemo napokon doživjeti pad cijena nekretnina u Hrvatskoj?
Rast cijena nekretnina vidljiv je u posljednje tri godine, kaže nam Sergio Serdarušić iz agencije Eurovilla, koja posluje u Zagrebu, Rovinju, Splitu i Dubrovniku.
Neće više biti značajnog rasta, ali…
“Prinos od najma nekretnine je u prosjeku tri posto te se također računa na rast vrijednosti nekretnina dugoročno. Također, naši ljudi vole ulagati konzervativno i u nešto što mogu posjedovati te, iako postoje i financijski isplativija, ali rizičnija ulaganja, oni se odlučuju na ulaganje u nekretnine”, pojašnjava Serdarušić odgovarajući na pitanje o interesu za nekretnine, koji u Hrvatskoj ne pada.
“Vjerujem da će se tržište nekretnina regulirati na način da više neće dolaziti do tako značajnog rasta cijena kao zadnjih par godina”, kaže Serdarušić, napominjući da se ovo odnosi na Zagreb i Zagrebačku županiju. “Ali ne predviđam ni pad”, nastavlja. “Mi još uvijek ne osjećamo da tržište usporava, ali se cijene realno oglašenih nekretnina neće korigirati na niže.”
Cijene nekretnina po regijama u Hrvatskoj jako osciliraju. Sve, naravno, ovisi o potražnji. Serdagušić napominje da je Hrvatska centralizirana zemlja sa 25 posto stanovništva u Zagrebu, kojem gravitiraju ljudi iz cijele zemlje, piše Net.
Rast potražnje u planinskom dijelu zemlje
“Potražnja za nekretninama je velika i stabilna, osim prodaje izuzetno je aktivno i tržište najma, dugoročnog i kratkoročnog/turističkog”, kaže Serdarušić. Napominje da se prodaju isključivo realno oglašene nekretnine te da iznimku čine samo nekretnine na jedinstvenim lokacijama za koje su jedinstveni investitori spremni platiti određenu cijenu.
Iako se jedinstvene lokacije i investitori ne nalaze na svakom koraku, ako je suditi po traženim cijenama na Njuškalu, čini se kako većina prodavatelja smatra da je upravo njihova nekretnina na jednoj takvoj lokaciji i da će baš oni pronaći jednog takvog investitora.
Naime, prema ponudi stanova i traženim cijenama u četvrtak smo na Njuškalu najmanje oglasa, njih gotovo 200, pronašli za planinski dio zemlje, odnosno u Ličko-senjskoj županiji. Ovdje se najviše stanova nudi po cijeni između 200.000 i 300.000 eura, a zatim slijedi niži cjenovni raspon, od 150.000 do 200.000 eura te stanovi za koje se traže cijene od 100.000 do 150.000 eura.
“Planinska Hrvatska, vidi se rast potražnje, a razvoj turizma i kuća za odmor zanimljiv je i domaćim i stranim inestitorima”, komentira Serdarušić.
U Dalmaciji najveća prepreka imovinsko-pravni odnosi
Na istoku Hrvatske (Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska županija) pronašli smo gotovo 700 oglasa, a najveći broj stanova pronašli smo u cjenovnoj kategoriji između 50.001 i 100.000 eura, zatim u rasponu između 100.001 i 200.000 eura te na kraju po cijeni do 50.000 eura. Ovo je ujedno regija s najpovoljnijim cijenama stanova u zemlji.
Za stanove u Središnjoj Hrvatskoj (Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Međimurska, Zagrebačka, Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska županija) trenutno je aktivno oko 2400 oglasa. Najviše stanova pronašli smo u cjenovnom rangu između 150.001 i 200.000 eura, zatim između 100.001 i 150.000 eura, a slijede oni za koje prodavatelji traže od 200.001 do 300.000 eura.
Preko 7.000 oglasa trenutno je aktivno za stanove na području Dalmacije (Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska županija), a prodavatelji za njih u najvećoj mjeri traže cijene od 200.001 do 300.000 eura, zatim u rangu od 150.001 do 200.000 eura te na kraju u rasponu od 300.001 do 400.000 eura – što je najviši trećerangirani raspon o odnosu na ostale regije.
“Južna Hrvatska, izuzetno velika potražnja. Regionalno gledajući, sigurno najveća u Hrvatskoj. Raste broj transakcija, puno je inozemnih kupaca – Nijemci, Poljaci, Česi, Francuzi, Slovaci, Mađari. Jedine prepreke su i dalje birokratske prirode i neriješeni imovinsko-pravni odnosi kod prodavatelja. Cjenovno su ove nekretnine i dalje vrlo prihvatljive stranim ulagačima”, komentira Serdarušić.
U Zagrebu 9000, a u Istri i Primorju čak 17.600 oglasa!
Grad Zagreb, koji smo izdvojili kao zasebnu cjelinu, broji trenutno preko 9.000 oglasa. Prodavatelji za stanove u najvećoj mjeri traže između 200.001 i 300.000 eura, zatim slijedi cjenovni rang od 150.000 do 200.000 eura te na trećem mjestu tražene cijene stanova od 100.001 do 150.000 eura.
Najviše nas je ipak iznenadio podatak za Sjevernu Hrvatsku obalu odnosno, za Istarsku i Primorsko-goransku županiju u kojoj nam je tražilica izlistala preko 17.600 oglasa. Čak i pod pretpostavkom da se mnogi od njih ponavljaju, to je još uvijek značajan broj oglasa s obzirom na veličinu regije. I ovdje se, jednako kao i na području Grada Zagreba, nudi najviše stanova po traženoj cijeni u rasponu od 200.001 do 300.000 eura, zatim slijede stanovi po traženoj cijeni od 150.001 do 200.000 eura te oni za koje se traži od 100.001 od 150.000 eura.
“Sjeverna Hrvatska obala – kvalitetno tržište, velik broj transakcija, puno inozemnih kupaca – najviše Slovenci, Austrijanci, Mađari, Talijani, Nijemci. Predviđam i dalje rast cijena nekretnina”, kaže nam Serdarušić, ali podsjeća da tražene cijene nisu uvijek i realizirane.
“Ono što je kod nas najčešći slučaj, vlasnici sami postavljaju svoje oglašene cijene te na taj način tržište ima potpuno krivu sliku, jer nitko ne gleda koja je prosječna realizirana prodajna cijena po metru kvadratnom. Takve nekretnine ako bi se htjele prodati, nevezano uz ostale navedene parametre, trebale bi svakako raditi korekcije na cijeni”, zaključuje sugovornik za Net.