Najnovije izvješće banke Goldman Sachs navodi da bi računalna inteligencija s vremenom mogla nadomjestiti tristo milijuna cjelodnevnih radnih mjesta.
Umjetna inteligencija bi, kažu iz Goldman Sachsa, samo u SAD-u i Europi mogla zamijeniti oko četvrtinu radnih zadataka, no mogla bi izazvati i eksploziju produktivnosti te pojavu novih radnih mjesta. Uvođenje automatizacije, prognoziraju, moglo bi podići godišnju vrijednost dobara i usluga za sedam posto.
Generativni AI koji može stvarati sadržaje što se teško razlikuju od ljudskog rada, predstavlja velik napredak, piše u izvješću, prenosi tportal.
Potencijal za zapošljavanje
Engleska vlada spremna je promovirati investicije u umjetnu inteligenciju, što će, kažu, “podići produktivnost u cijelom gospodarstvu”. “Cilj nam je osigurati da umjetna inteligencija upotpuni način na koji radimo u UK-u, a ne da ga poremeti – ona će poboljšati naše poslove umjesto da ih krene oduzimati”, rekla je tajnica za područje tehnologije Michelle Donelan.
Izvješće naglašava utjecaj umjetne inteligencije na razne sektore – 46 posto zadataka u administraciji i 44 posto pravnih profesija moglo bi se automatizirati, a građevinarstvo i održavanje ostali bi netaknuti sa svega šest i četiri posto. BBC News je u međuvremenu izvijestio o zabrinutosti brojnih umjetnika da generatori slika pokretani umjetnom inteligencijom nanose štetu struci.
Niže plaće
– Jedina stvar oko koje nisam posve siguran je koliko će točno poslova zamijeniti generativna umjetna inteligencija, rekao je Carl Benedikt Frey, voditelj odjela za budućnost posla u školi Oxford Martin na Sveučilištu Oxford.
– ChatGPT će dozvoliti većem broju ljudi s prosječnom vještinom pisanja da produciraju eseje i članke, kaže.
– Novinari će se suočiti s povećanom konkurentnošću koja bi im mogla sniziti plaće, osim ako, naravno, primijetimo povećanu potrebu za takvom vrstom posla. Usporedite uvođenje tehnologije GPS i platforme poput Ubera. Odjednom poznavanje svih ulica u Londonu ima puno manju vrijednost pa se vozači s većim iskustvom susreću s većim rezovima plaća koji, prema nama, iznose oko 10 posto. Uglavnom, rezultat su manje plaće, a ne manje vozača, što bi se dalo preslikati i na ostale struke – u idućim godinama generativna umjetna inteligencija imat će sličan utjecaj na širi spektar kreativnih zadataka.
“Prstohvat soli”
Sudeći prema istraživanju spominjanom u izvješću, 60 posto radnika danas radi na mjestima koja nisu postojala 1940. Drugo istraživanje u međuvremenu sugerira da je tehnološka promjena od osamdesetih više smanjivala broj radnika nego što je donosila novih radnih mjesta.
Ako je generativni AI sličan prijašnjim naprecima u informacijskim tehnologijama, zaključuje izvješće, on bi mogao kratkoročno smanjiti broj zaposlenih. Dugoročan utjecaj umjetne inteligencije je, doduše, prilično nesiguran, kaže direktor think tanka Resolution Foundation Torsten Bell u razgovoru za BBC News, “što znači da bi se sva predviđanja trebala uzimati sa zrnom soli”, piše tportal.
– Ne znamo kako će tehnologija evoluirati ili kako će je firme uvoditi, rekao je, dodavši: “Valja uzeti u obzir to da će umjetna inteligencija poremetiti način na koji radimo – što znači da bismo se trebali usredotočiti na potencijalno poboljšanje životnog standarda i na jeftinije usluge, kao i na rizik posustajanja za drugim firmama ako se gospodarstva prilagode tehnološkim promjenama.
