Šume u gorsko-planinskim područjima nestaju alarmantnom brzinom, ugrožavajući prirodu u nekima od biološki najbogatijih dijelova našeg planeta, upozoravaju znanstvenici.
Od 2000. godine nestalo je više od 7 posto šuma u planinskim područjima, što je površina veća od Teksasa, otkrili su istraživači proučavajući satelitske snimke i podatke, piše BBC.
Šume gorsko-planinskih područja prostrani su dijelovi šumskog zemljišta na prirodnim visinama i do 2000 metara. Nalazimo ih u dvjema od triju Zemljinih geografskih širina (tropska zona i umjerena zona).
U umjerene zone u ovoj klasifikaciji spadaju šume Pirineja (Europa), Sierra Nevade (Sjeverna Amerika) šume Himalaja (Azija), a u intertropskoj zoni to su šume u Andama (Južna Amerika), šume u planinskim dijelovima Etiopije (Afrika) i one u Novoj Britaniji (Oceanija).
Nestanak najvećeg dijela gorsko-planinskih šuma zamijećen je u tropskim područjima, ključnim prirodnim staništima, pri čemu su ugrožene životinjske vrste dovedene u još veću opasnost.
Sječe, šumski požari, krčenje šuma
Veći dio šuma gorsko-planinskog područja nestao je zbog sječe, šumskih požara i zbog krčenja šuma radi prenamjene u poljoprivredna zemljišta.
Studija koju su proveli znanstvenici Sveučilišta Leeds i Južnog sveučilišta znanosti i tehnologije u Kini objavljena je u časopisu One Earth.
Planinska područja dom su za više od 85 posto ptica, sisavaca i vodozemaca u svijetu, a šumovita planinska područja posebno su važna staništa za floru i za divlje životinje, kažu istraživači.
Nekoć ih je štitila njihova relativna nepristupačnost, no u ovom se stoljeću takve šume sve češće krče.
Istraživači su pratili promjene šumskog pokrova u planinskim dijelovima svijeta između 2001. i 2018., usporedivši različite vrste šuma na raznim nadmorskim visinama da bi proučili kako je nestanak šuma utjecao na prirodu.
Gubitak šuma se ubrzao za 50%
Planinske šume gubimo puno brže nego ranije, istaknuli su, pri čemu se njihov nestanak u razdoblju između 2010. i 2018. ubrzao za 50 posto u usporedbi s razdobljem između 2001. i 2009.
Najveći nestanak šuma zamijećen je u Aziji, Južnoj Americi, Africi, Europi i Australiji. Istraživači smatraju da je za to u području jugoistočne Azije najodgovornije krčenje šuma radi prenamjene u poljoprivredna zemljišta.
Pritom su puno bolje prošla takozvana zaštićena šumska područja. Istaknuli su i da je važno voditi računa o stanovništvu planinskih šumskih područja.
Sve nove mjere za njihovo očuvanje “trebaju pomiriti potrebu za boljom zaštitom šuma te istodobno zajamčiti proces proizvodnje hrane i dobrobiti ljudi koji ondje žive”, zaključili su.