Prema istraživanju Hrvati su najdeblji u Europi! Sabljar Dračevac: “Što si siromašniji veći je unos ugljikohidrata, odnosno brze energije”

Hrvatski građani najdeblji su u Europskoj uniji, a liječenje bolesti povezanih s debljinom košta nas godišnje 1.7 milijardi eura.

Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su nam odrasli prvaci Europe, kako muškarci tako i žene.

Na tu temu razgovarali smo sa zadarskom zastupnicom u Saboru, predsjednicom Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renatom Sabljar Dračevac koja redovito sudjeluje na konferencijama o debljini.

– Nije samo u Hrvatskoj nastao problem, pandemija je napravila problem u cijelom svijetu. Najalarmantnije, nešto najhitnije na što bi se trebalo utjecati je upravo školska populacija. Iz onog aktivnog i pokretnog djeteta prije školskog doba, mi ih praktički natjeramo da sjednu u učionice, budu mirni i slušaju nastavu. Vrlo brzo ih priviknemo na taj sjedilački način života. Moraju se mijenjati kurikulumi. Dan mora početi i završiti s nekakvom aktivnosti. na taj način ćemo za budućnost prevenirati razvoj debljine, priča Sabljar Dračevac.

Marketing nezdrave hrane ima veliku ulogu u problemu današnjice. Pristupačne cijene, neodoljivi mirisi i okusi, ali i atraktivna pakiranja ono su što privlači kupca.

– Imamo veliki problem s reklamama kada su primjerice nogometne utakmice na televiziji. To su samo grickalice, slatka pića i piva. Ljudi gledaju sport, ali u principu su u fotelji i unose preveliku količinu hrane. Treba ih se educirati, tu je bitna kompletna zdravstvena pismenost. Pretilost osim problema s lokomotornim sustavom i teškim kretanjem dovodi do ozbiljnih bolesti, nastavlja.

Aktualna Vlada u ekonomskoj krizi limitirala je cijene ulja, brašna, šećera, svinjetine, mljevenog mesa…  Politika hrane daleko je od pristupa “od polja do stola”.

– Što si siromašniji to je veći unos ugljikohidrata, odnosno brze energije. A šanse za razvoj siromaštva u Hrvatskoj su iznimno velike i automatski su namirnice koje se konzumiraju sve lošije. Nije dovoljna samo edukacija, treba postojati ekonomski momenat da si ljudi mogu priuštiti namirnice koje su kvalitetne. No, rekla bih da je upitna čak i kvaliteta ovih zdravih namirnica, jer ne znamo koliko smo zaštićeni od pesticida i ostalih štetnih tvari. Stoki se daju hormoni. Naime, ovakva količina karcinoma na našu populaciju mora biti vezana i s unosom hrane. Dakle, najvažnije je raditi na podizanju standarda, drugo je učenje o kvalitetnim stilovima života i zdravoj prehrani, a nakon toga, ako već postoje simptomi, debljinu treba tretirati kao bolest koja se treba liječiti, smatra Sabljar Dračevac.

Iako se debljina ne smije liječiti samoinicijativno lijekovima za dijabetes, u ljekarnama bilježimo nestašicu medikamenata kojim Hrvati skidaju kile.

– Možete ih dobiti na teret HZZO-a za dijabetes melitus, ali to su ujedno lijekovi koji su propisani za mršavljenje. Osim injekcija, imate i lijekove koji izazivaju smanjenje apetita i samim time olakšavaju proces mršavljenja. Naravno, uz njih se mora više kretati i pridržavati se režima prehrane. U redu je ako vam ih je propisao stručnjak, a time se bave dijabetolozi, naravno ne u pomodarske svrhe da netko skida kilograme samo radi estetike, zaključuje.