Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u utorak je na Odboru za pravosuđe ustvrdio je da se broj predmeta u sudstvu smanjuje iako nedovoljno, te upozorio na potplaćenost sudaca i loše uvjete rada, a unatoč inzistiranju oporbe nije htio govoriti o konkretnim predmetima.
Plaće sudaca nisu adekvatne, pogotovo zato što ne postoji razumijevanje da nije riječ o visini plaća, nego o neovisnosti sudaca i njihovu ugledu, upozorio je Dobronić na sjednici Odbora za pravosuđe na kojemu je podnio izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. godinu.
U uvodnom govoru je naglasio kako se broj sudaca svake godine smanjuje te istaknuo potrebu usklađivanja sudačkih plaća s inflacijom te pitanje uređenja mirovina.
Dobronić je ranije javno govorio da je potrebno plaće sudaca podignuti za 30 posto.
Napomenuo je i da su problem plaće sudskih službenika koje su praktički na minimumu. “Sve dok je tako nećemo moći zadržati sudske službenike. To je strahovit gubitak za sudove jer je za osposobljavanje sudskih službenika potrebno dvije godine, nakon čega oni odlaze”, kazao je.
Opći uvjeti rada na sudovima su, ističe, strahovito loši, zgrade su nereprezentativne i minimalno funkcionalne a odnos prema sudovima je kao da su neka referentna služba Ministarstva pravosuđa.
Broj predmeta se ipak smanjuje, ali ne u dovoljnoj mjeri jer svake godine dolazi milijuna novih predmeta, rekao je Dobrović.
Prepolovljen broj predmeta na Vrhovnom sudu
Poseban su problem, kaže, općinski sudovi na kojima je najmanje sto tisuća predmeta, uglavnom vezanih uz kredite u švicarskim francima te radne sporove.
Najteža situacija je na prvostupanjskim sudovima, općinskim i trgovačkim, dok je na županijskim sudovima došlo do ubrzanja – oni nisu toliko pretrpani predmetima a žalbe se dosta brzo rješavaju.
Slično je, ističe Dobronić, i na Visokom trgovačkom sudu koji ima znatno manje zaostataka nego prije, dok su upravni sudovi “tradicionalno dosta brzi”.
Istaknuo je i kako se na Vrhovnom sudu u posljednje dvije godine smanjuje broj predmeta, naročito u građanskom odjelu. Navodi kako je od njegova imenovanja na čelo te institucije riješeno oko šest tisuća predmeta, odnosno, broj je gotovo prepolovljen.
Kazao je kako je smanjeno opterećenje i na kazneni odjel te naglasio da se situacija na Vrhovnom sudu rapidno poboljšava, tako da se suci mogu koncentrirati na “‘jače” predmete.
Bez rasprave o konkretnih predmetima
Dolazeći na sjednicu Odbora Dobronić je najavio da neće raspravljati o konkretnim predmetima nego o izvješćima o stanju sudbene vlasti koje podnosi, premda je oporba najavila da želi s njim razgovarati o konkretnim aferama.
Prije nego što je Dobronić započeo s izlaganjem pred Odborom, Peđa Grbin (SDP) i Nikola Grmoja (Most) kritizirali su u zahtjevu za stanku što se o važnim izvješćima u Saboru raspravlja tek kada oporba skupi potpise da te točke “digne” na dnevni red.
Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) ustvrdila je da se iz izvješća vidi sustavno i namjerno zanemarivanje i potkapacitiranje sudstva, kao i namjerno obezglavljivanje pravosuđa da bi “hobotnica mogla opstati”.
Vesna Nađ (Socijaldemokrati) Dobronića je nazvala don Kihotom koji ide na vjetrenjače te ustvrdila da sudovi rade u špajzama, a ne u sudnicama, da su suci potplaćeni, u prosjeku stariji od 50 godina te je zapitala hoće li nam za deset godina suditi Nepalci.
Stjepo Bartulica (Domovinski pokret) smatra da jedna osoba ne može sve popraviti, makar imala dobru dijagnozu stanja.
