Hrvatska ima drugu najveću smrtnost od karcinoma među zemljama EU, a implementacija personaliziranog pristupa za svakog metastatskog pacijenta jedno je od rješenja, istaknuto je danas na konferenciji Trendovi u zdravstvu, u organizaciji Američke gospodarske komore.
Osim personaliziranog pristupa pacijentu, hrvatski plan kontrole raka predviđa i uspostavu onkološke baze podataka kao jednog od ključnih dijelova poboljšanja skrbi za pacijente, rečeno je na konferenciji.
Drugi se fokusiraju na AI, a Hrvatska na sanaciju
Trendovi pokazuju da dolazi do sve većih zahtjeva pacijenata za poboljšanom kvalitetom skrbi, bržim usvajanjem novih tehnologija i digitalizacije, što stvara pritisak da se zdravstveni sustav strukturno i tehnološki transformira.
– Dok je fokus drugih zemalja na implementaciji umjetne inteligencije, robotike i naprednih tehnoloških rješenja u zdravstvo, Hrvatskoj je u fokusu još uvijek sanacija i reforma zdravstva, rekla je izvršna direktorica Američke gospodarske komore Andrea Doko Jelušić.
Hrvatska za zdravstvo izdvaja 7.8 posto BDP-a, što je tri posto manje u odnosu na prosjek EU članica (10.9 posto).
– Trenutno postoje velike razlike između razvijenosti zdravstvenih sustava država, pogotovo onih zapadnih i istočnih, a ako se u pandemiji dogodilo nešto dobro, to je promjena EU stajališta prema zajedničkom pristupu zdravstvu, rekao je HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
Nužno je zaustaviti snižavanje cijena lijekova
Sudionici konferencije naglasili su da je nužno zaustaviti daljnje snižavanje cijena lijekova jer ako se one proporcionalno ne prilagode u odnosu na porast ulaznih troškova, opskrba lijekovima bit će ugrožena.
U Hrvatskoj 67 posto lijekova pripada generičkim lijekovima koji u isto vrijeme predstavljaju samo četiri posto troškova zdravstvenog sustava. Kroz taj najuređeniji dio sustava ostvareno je 200 milijuna kuna uštede u posljednje dvije godine jer je prosječna cijena kutije generičkog lijeka ispod pet eura.
Globalno farmaceutsko tržište doseglo je 1.25 trilijuna dolara u 2022.godini, dok se u 2023. godini primjećuju porast troškova proizvodnje, porast potražnje i nestašice lijekova te promjene u regulativi.