Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je u srijedu s 33 potpisnika dobrovoljne sporazume o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane “Zajedno protiv otpada od hrane”.
Potpisnici su subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama prehrambenog lanca, jedinice lokalne i regionalne samouprave, znanstvena i akademska zajednica, neprofitne organizacije i inicijative te udruženja.
Cilj sklapanja dobrovoljnih sporazuma, kako je rečeno, je poticanje na smanjenje otpada od hrane u njihovom poslovnom procesu kao i doniranje viškova hrane.
Riječ je o jednoj od važnih mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH te reformske mjere “Unaprjeđenje sustava doniranja hrane” iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), koje doprinose cilju smanjenja otpada od hrane u RH za 30 posto do 2028. godine.
Potpisivanju su nazočili ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać.
Vučković je istaknula kako nastoje poruku da “hrana nije otpad” proširiti u sve segmente društva i gospodarstva.
U Hrvatskoj, kako je navela, nastaje nešto više od 286.000 tona otpada od hrane godišnje, što se s pravom čini puno, no kada se gleda na razini Europske unije (EU) Hrvatska nije među zemljama u kojima nastaje najviše otpada po glavi stanovnika.
Podsjetila je da je Ministarstvo prije nekoliko godina počelo razvijati sustav e-doniranja na pilot razini koji se sada širi na čitavu zemlju, a pomoću sredstava iz NPOO-a uspostavljena je nova reformska aktivnost koja bi trebala bolje opremiti one koji u tom lancu smanjuju otpad i povećavaju doniranje putem svoje posredničke uloge.
Prvi natječaj, kako je rekla Vučković, je prošao uspješno. Od ukupnih sredstava koja su osigurana iz NPOO-a, u iznosu od 4,2 milijuna eura, ugovoreno je 1,9 milijuna eura sa 41 posrednikom i devet sustava institucija koje će obavljati ulogu županijskih banaka hrane.
One će, kako je kazala, uspostaviti virtualnu hrvatsku banku hrane.
U Hrvatskoj 70 kg otpada od hrane po stanovniku
Barać je naveo kako u Hrvatskoj nastaje nešto više od 286.000 tona godišnje otpada od hrane, što je oko 70 kilograma po stanovniku.
Od tih 286 tisuća tona jestivim se smatra 102 tisuće tona, kazao je Barać napominjući kako 76 posto otpada stvaraju kućanstva iako značajan dio otpada nastaje u lancu od primarne proizvodnje, prerade, trgovinama, ugostiteljstvu.
Prema zadnjim podacima, kako je naveo, u zadnje tri godine količina hrane koja se donira je na razini 1.600 tona, što znači da postoji ogroman prostor za aktivnosti u tom segmentu i za spašavanje daljnjih količina hrane kako ne bi postale otpad nego došle do potrebitih.
Rekao je i kako aplikacija e-doniranje koju je razvilo ministarstvo omogućava brži, jednostavniji i transparentniji način za doniranje hrane, za donatore i posrednike. Naveo je kako danas imamo 138 posrednika koji hranu od donatora transferiraju prema potrebitima te kako je preko platforme aktivno više od 300 donatora.
Veseli, kazao je, povećanje i broja donatora i broja posrednika.
Među današnjim potpisnicima su i Fortenova grupa, Konzum, Zvijezda, PIK Vrbovec, a direktorica marketinga Fortenova grupe Marina Burazer je kazala kako je Fortenova grupa, čije se kompanije bave poljoprivredom, proizvodnjom i prodajom hrane, svjesna važnosti sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane.
Sporazum su, kako je rekla, potpisali kako bi kroz konkretan i mjerljiv doprinos pridonijeli smanjenju, ali i utjecali na jačanje svijesti u društvu o ovoj tematici.
Svatko od nas, kako osobno tako i na razini kompanija može pridonijeti rješenju, rekla je Burazer napominjući kako njihove kompanije već dugi niz godina sustavno i rade na tome – od učinkovitog upravljanja zalihama, osvještavanja javnosti i promotivnih aktivnosti za kupce do donacija hrane.
Konzum je primjerice, kako je navela, vlasnik titule Najdonatora već pet godina zaredom doniravši više od 1.300 tona hrane.
– Ovakve inicijative dobre su za čitav naš planet, za države, kompanije i konzumente, sve u svemu zajednički su interes svih nas i s takvom im pažnjom treba i pristupati, rekla je Burazer.
Jedan od potpisnika sporazuma je i tvrtka Nestle iz koje su naglasili da je sporazum prilika da dijeljenjem znanja i prilagođavanjem izazovima lokalnog tržišta kompanija dodatno doprinese stvaranju održive budućnosti na lokalnoj razini.
