Većina tinejdžera, njih 77 posto, ima relativno visoko financijsko znanje kada je u pitanju shvaćanje koncepta vremenske vrijednosti novca, pokazalo je istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) i Štedopisa objavljeno u petak, koje je kod tinejdžera registriralo i povećanu sklonost štednji.
Istraživanje financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj provedeno je ovaj mjesec metodom online upitnika, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika, u dobi od 13 do 19 godina, a mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti – financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu.
U istraživanju su sudjelovali učenici škola u kojima je institut za financijsko obrazovanje Štedopis provodio financijske edukacije, pa je ovo istraživanje ujedno i evaluacija provedenih aktivnosti financijskog opismenjavanja tinejdžera, napominje se u objavi.
U odnosu na prethodno istraživanje HUB-a i Štedopisa iz 2020. godine, kod tinejdžera je značajno porasla razina financijskog znanja, popravili su se i financijsko ponašanje i uključenost.
S druge strane, ocjenjuje se, tinejdžeri još uvijek pokazuju relativno loš odnos prema raspolaganju novcem, u smislu i prioriteta trošenja.
Istraživanje je pokazalo rast financijskog znanja za 14 posto u odnosu na 2020. godinu, pri čemu 77 posto tinejdžera ima relativno visoko financijsko znanje kada je u pitanju shvaćanje koncepta vremenske vrijednosti novca, u smislu da inflacija obezvrjeđuje novac.
Također, u usporedbi s 2020. poboljšalo se i financijsko ponašanje hrvatskih tinejdžera, pa tako pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem u smislu štednje, pa ih tako štedi 76 posto, što je pet posto više nego prije tri godine.
Najviše štede osnovnoškolci, njih 79 posto, ušteđeni mjesečni iznos kod više od 90 posto ispitanih tinejdžera iznosi od 10 do 80 eura, dok je 46 posto tinejdžera odgovorilo da ušteđeni novac planiraju potrošiti na kupnju odjeće i obuće.
Zabilježen je i blagi porast financijske uključenosti tinejdžera, pa ih tako 53 posto ima otvoren račun u banci, od kojih se 50 posto koristi mobilnim bankarstvom, što je 17 posto više nego 2020.
Istraživanje je pokazalo i da 80 posto tinejdžera dobiva džeparac, pet posto manje u odnosu na 2020. godinu.
Raspoloživi mjesečni iznos tinejdžeri najviše troše na brzu hranu i pekarske proizvode (67 posto), izlaske (57 posto), na odjeću i obuću (37 posto), te kozmetiku (33 posto).
Za najviše ispitanika najvažnije u budućnosti imati vlastiti automobil
U odnosu na prethodno istraživanje, promijenjeno je i rangiranje najvažnijih financijskih ciljeva u budućnosti, pa je tako tada kod 79 posto ispitanika najvažnije bilo dobiti stalni posao, a sada je imati vlastiti automobil (72 posto) i financijski ne ovisiti o roditeljima (71 posto).
Kada je riječ o financijskim problemima koji zabrinjavaju tinejdžere u budućnosti, najveći izvori zabrinutosti vezani su s troškovima samostalnog života (28 posto) i pronalaskom dobro plaćena posla (21 posto).
Nadalje, istraživanje je pokazalo da 80 posto tinejdžera ispravno donosi odluke o kupnji, što je tri posto manje nego 2020. godine.
– Takvi informirani kupci pretežito su iz viših razreda srednje, koji žive u sjevernoj Hrvatskoj, napomenuto je u istraživanju.
Ono je pokazalo i da se više od polovice ispitanih tinejdžera, njih 63 posto, slaže da novac postoji da bi se trošio, što je dva posto manje nego u istraživanju prije tri godine.
– Rezultati istraživanja potvrđuju da financijska edukacija, ali ne jednodnevna i povremena, već sustavna koju provode nastavnici u svojim razredima kroz cijelu školsku godinu, povećava razinu financijske pismenosti mladih, rekla je predsjednica Štedopisa Marina Ralašić u izjavi koja se prenosi u objavi.
– Iako se teme financija mogu činiti komplicirane i teške, mladi imaju priliku učiti o novcu na vrlo jednostavan način već od najmlađe dobi. Vjerujem da većina učenika dobiva džeparac, a upravo je to odličan alat za učenje o odgovornom upravljanju novcem, izjavila je direktorica HUB-a Tamara Perko.