Influenceri u Hrvatskoj zarađuju do 300 eura po objavi, a influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga pa se pojavljuju pioniri formalne edukacije za to sve traženije zanimanje.
Otvorite li bilo koju aplikaciju društvenih mreža naići ćete na influencere ili, na standardnom hrvatskom – utjecajnike. Zadnjih nekoliko godina popularnost influencera u znatnom je porastu, a svjedoci smo njihovih uspjeha i padova. Njihova uloga sve je značajnija u marketinško-prodajnom smislu, a društveni utjecaj sve veći.
Prema podacima Influencer Marketing Huba koje prenosi Europski parlament, influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga. Od 2019. godine njegova se globalna tržišna vrijednost više nego udvostručila dosegnuvši 13,8 milijardi američkih dolara u 2021. godini, te je u usporedbi s 2016. godinom ta vrijednost porasla za 700 posto.
Prema istom izvoru, više od 50 posto europskih poduzeća koristi društvene medije. U nekim je zemljama taj udio dosegao gotovo tri četvrtine svih poduzeća.
Oglašivači su, naime, shvatili da potrošači više vjeruju preporukama prijatelja, poznanika i općenito osoba nego oglasima koje viđaju u raznim medijima pa su počeli angažirati influencere, odnosno osobe koje mogu utjecati na poslovne i druge odluke zbog svojega ugleda, položaja ili veza te čije mišljenje i djelovanje imaju određenu težinu.
Prema portalu Bigcommerce, u 2018. godini, 39 posto oglašivača planiralo je povećati budžet za influencer marketing. Kao dva najčešća budžeta za influencer marketing naveli su između tisuću i deset tisuća američkih dolara na godinu te između sto i petsto tisuća dolara.
Obrazovanje i influenceri
Influencerom se može postati na razne načine, a to zanimanje polako dobiva i formalnu notu, iako još nije službeno prepoznato.
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kažu da Nacionalna klasifikacija zanimanja prema kojoj se vodi evidencija zaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta, ne uključuje zanimanje influencera.
– Hrvatski zavod za zapošljavanje vodi evidenciju nezaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta po zanimanjima prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, a nacionalna klasifikacija zanimanja koja se trenutno koristi ne uključuje zanimanje influencera, kažu u HZZ-u.
No, nije tako svagdje, a kao i u drugim vidovima biznisa, led probija privatni sektor.
Tako je, recimo, privatno zagrebačko Veleučilište Edward Bernayste u Zagrebu prošle godine pokrenulo program Influencer Academy u trajanju od tri mjeseca. Program nudi sadržaje iz područja osobnog brendiranja i imidža, planiranja i produkcije sadržaja te upravljanja digitalnim projektima.
Ivan Pakozid s veleučilišta Bernays kaže da su influenceri popularni i traženi zbog svoje sposobnosti utjecaja i to ne samo u kontekstu promocije i prodaje roba i usluga, već i utjecaja na kreiranje stavova i donošenje odluka u različitim sferama života.
– Ako se uzme u obzir činjenica da su društvene mreže jedan od glavnih medija komunikacije, promocije i prodaje, onda je jasno da kreatorima koji stvaraju sadržaj na tim kanalima treba omogućiti permanentno obrazovanje i stjecanje specijalističkih znanja kako bi mogli postati zaista relevantni dionici tog javnog prostora, a ne tek još jedan od zabavljača, kaže Pakozid.
Smisao izobrazbe po njegovim riječima nije da influenceri postanu profesionalci samo zbog sebe, bolje samopromocije i vlastite prodaje, već da nauče poslovni kontekst u kojem stvaraju javno dostupan sadržaj i da nauče biti poslovno odgovorni, sposobni stvarati relevantan i promotivno orijentiran sadržaj.
Pakozid kaže da biti stvaranje sadržaja nije samo fotografiranje i objavljivanje sadržaja koji će nekome biti zabavni, kao što ni biti utjecajan i popularan u digitalnom svijetu ne znači nužno da će kreator sadržaja svoj talent i rad automatski moći i znati pretvoriti u održiv ili unosan biznis.
Ističe da su za to potrebna znanja i vještine kao u bilo kojoj drugoj djelatnosti.
– Treba prije svega znati detektirati potrebe naručitelja nekog sadržaja, promovirati i prodavati svoje usluge, upravljati poslovnom administracijom i izvješćivanjem o rezultatima rada, kako bi partneri i klijenti kreatora sadržaja imali jasnu sliku o koristi takve suradnje i povezati ih s prodajnim ili drugim poslovnim ciljevima, rekao je.
– Cijeli koncept influencera je klizav teren. Kada smo mi bili mali htjeli smo biti doktori, piloti, a današnja djeca žele biti influenceri, rekla je komičarka Marina Orsag.
Djelatnost influencer i “prosječna plaća”
S obzirom da ne postoji jasno definiran zakon koji se tiče isključivo influencera, čest odabir je da se porezna obveza za pružene usluge reklamiranja utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti ili kao drugi dohodak, objavljeno je na stranicama Confida Croatia – Tax Audit Consulting.
Još jedan odabir je i utvrđivanje dohotka prema pravilima dohotka od samostalne djelatnosti. Tada je influencer dužan prijaviti se u registar poreznih obveznika, evidentirati sve primitke primljene u novcu i naravi, voditi porezne knjige, ali evidentirati i izdatke koji su izravno povezani sa stjecanjem primitaka.
Ako nije osiguran prema drugoj osnovi, influencer je dužan mirovinsko i zdravstveno osiguranje regulirati kroz slobodno zanimanje i plaćati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu.
Obavezan je i podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak, a nakon prve godišnje prijave dužan je plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak izračunane na temelju dohotka ostvarenog u prethodnoj poreznoj godini.
Fizičke osobe na sličan način mogu ostvarivati zaradu objavama određenih sadržaja putem društvenih mreža ako im je sjedište u inozemstvu.
Moglo bi se reći da zarada u tom slučaju ovisi o broju pregleda tog sadržaja, piše Confida Croatia. Na temelju broja pregleda pružatelj internetskih usluga određuje naknadu za objavljeni sadržaj.
Primjerice, do 10 tisuća pregleda nema nikakve naknade, od 10 tisuća do 50 tisuća pregleda naknada iznosi određen iznos, od 50 tisuća do 100 tisuća određen iznos i tako dalje. Pružatelj internetskih usluga zatim zarađuju od reklama koje usporedno sa objavljenim sadržajem plasira, a dio zarade prepušta influenceru čiji je sadržaj privukao posjetitelje, kažu u Confida Croatia.
Pakozid kaže da je o prosječnoj plaći teško govoriti i da ona varira od osobe do osobe, te ovisi o puno čimbenika, kao što je vrsta objava ili sadržaja koji se stvara, prosjeku industrije, dosegu ili broju pratitelja (followera) kojeg ima influencer pa i sezonalnost pojedinih tema u odnosu na specijalizaciju influencera.
– Na razini Hrvatske može se govoriti o prosjecima od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna po objavi, rekao je Pakozid.
– Vjerujem da se može dobro zaraditi i vjerujem da je Balkan poseban po tom pitanju, jer naš mentalitet je fokusiran na zaradu, rekla je Orsag.
– Ima jako puno primjera gdje influenceri su kupili i stanove i aute i tko zna što ne, ali moramo imati na umu da nikada nije sto posto istina sve što se objavi na društvenim mrežama, dodala je.
Dodaje da procjene o ukupnoj vrijednosti tržišta influencinga variraju i da je riječ o procjenama na temelju podataka koje prikupljaju marketinške i PR agencije koje koriste usluge kreatora sadržaja.
