Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika objavljena 1967. u tjedniku “Telegram”

Povodom Dana hrvatskoga jezika koji se svake godine obilježavaju u periodu od 11. do 17. ožujka, Znanstvena knjižnica Zadar je priredila malu izložbu knjiga, časopisa i novina iz fonda.

– Ova Manifestacija je utemeljena odlukom Hrvatskoga sabora 28. veljače 1997. Održava se svake godine u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Izjava je sastavljena 9. ožujka 1967. godine u Matici hrvatskoj, a koju je potom prihvatila većina hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova, te potpisao veći broj javnih i kulturnih djelatnika. Dana 17. ožujka objavljena je u tjedniku „Telegram“, koji je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu. Izlazio je od 1960. do 1973. godine. Dalibor Brozović je jedan od sedam sastavljača Deklaracije. Uz njega su bili Miroslav Brandt, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i Vlatko Pavletić. Deklaracija je od izuzetne važnosti za hrvatsku jezičnu i političku povijest, objavila je Znanstvena knjižnica.

Deklaracijom se zahtijeva ravnopravan položaj hrvatskoga jezika u jugoslavenskoj federaciji, slobodno oblikovanje hrvatskoga jezika u skladu s hrvatskom tradicijom te puna afirmacija hrvatskoga jezika u svim sferama života. Bila je osuđena od komunističkih vlasti, a mnogi njezini potpisnici bili su sankcionirani.

Njome se zahtijeva ravnopravan položaj hrvatskog jezika u jugoslavenskoj federaciji, slobodno oblikovanje hrvatskog jezika u skladu s hrvatskom tradicijom te puna afirmacija hrvatskog jezika u svim sferama života.