Prvi put otkako je u listopadu 2016. preuzeo premijersku dužnost, sabor u četvrtak će raspravljati o opozivu Andreja Plenkovića, na prijedlog 33 oporbena zastupnika. Oporba je proteklih godina bezuspješno pokušavala opozivati cijelu vladu i niz ministara, nikada premijera.
Odlučila se to učiniti sada, no čini se da je ta inicijativa i ovaj put osuđena na neuspjeh budući da je nedavno iz krugova HDZ-ovih partnera poručeno da je saborska većina od 77 zastupnika “čvrsta poput armiranog betona”. Da neće glasovati za opoziv u medijima je najavio i Milan Vrkljan (Za pravednu Hrvatsku). Ipak, za konačan ishod trebat će pričekati idući tjedan za kada je predviđeno glasovanje o opozivu.
Pitanje povjerenja Plenkoviću inicirao je Domovinski pokret koji je, u suradnji s ostalom oporbom, prikupio potrebne potpise da se taj prijedlog nađe u saborskoj proceduri. Oporba navodi da su brojni razlozi za premijerov opoziv – od afere Janaf, preko milijardu kuna izvučenih iz Ine i zatvaranja sisačke Rafinerije, izostale obnove i zdravstvene reforme do afere sms.
“Neistinita je tvrdnja da je Plenković kompromitiran”
“Razlozi za opoziv su silne afere koje štete svim građanima i koje u sve teži položaj dovode najranjivije, prije svega, umirovljenike kojih je 300 tisuća s mirovinom manjom od 260 eura, ali ugrožava i naše najmlađe generacije jer im zatvara perspektivu opstanka u Hrvatskoj”, rekao je čelnik DP-a Ivan Penava.
Vlada odbija sve navode iz oporbenog prijedloga kao neutemeljene te ističe da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja premijeru. Radi se o prijedlogu koji je “još jedan loš uradak oporbe koji se zasniva na nizu neistina i netočnih tvrdnji”, uzvratili su iz vlade koja se o inicijativi oporbe očitovala u pet detaljno objašnjenih točaka, a jedna se tiče i korupcijskih afera.
“Potpuno je neistinita tvrdnja predlagatelja da je predsjednik vlade kompromitiran tekstualnim porukama koje su objavljene u medijima. Navedene tekstualne poruke ničim ne ukazuju na njegovu povezanost s bilo kakvim dvojbenim radnjama”, navodi vlada, a prenose agencije.
Sabor će raspravljati o još sedam točaka
Za oporbeni prijedlog kaže da mu je “jedina svrha skrenuti pozornost na postojanje oporbe koja ne daje nikakav konstruktivan doprinos zaštiti građana i gospodarstva u isprepletenim krizama, niti ostvarivanju nacionalnih strateških ciljeva”. Osim o opozivu, sabor će ovaj tjedan raspravljati o još sedam točaka, od čega tri u srijedu.
Prve su na redu izmjene Zakona o Državnom inspektoratu. Taj je zakon stupio na snagu 1. travnja 2019., no u međuvremenu je doneseno nekoliko posebnih propisa kojima se Inspektoratu određuju novi poslovi, pa zakon treba izmijeniti. Isti dan raspravit će i izmjene zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima te o Pravosudnoj akademiji.
Ovim posljednjim, Državnu školu za pravosudne dužnosnike morat će pohađati samo oni savjetnici koji žele nastaviti karijeru u pravosudnim dužnostima, ali ako su u tijelima pravosudnog sustava, neće polagati završni ispit u toj školi. Završni ispit će morati polagati samo oni koji dolaze izvan tijela pravosudnog sustava, a žele obnašati jednu od pravosudnih dužnosti.