Mladi informatičar iz SAD-a koji korijene vuče iz Zadarske županije, Albert Anthony Božulić, doznao je tijekom konferencije u Providurovoj Palači da Zadar postaje ‘pametan grad’ s novim projektom ‘Zadar Urban Mobility(ZUM)’ u javnom prijevozu, pa ga je to potaknulo da dalje istražuje i druge inovacije ove regije. Jedna od njih je digitalizacija starih matičnih knjiga.
Na web stranicama Državnog Arhiva u Zadru (DAZ) vidljivo je da se zbirka starih matičnih knjiga rođenih i umrlih iz zadarske regije djelomično uspjela digitalizirati, posebno one iz 19. stoljeća, a time su postale dostupne na internetu bez odlaska u arhivu i bez plaćanja naknade. To je financijska i vremenska ušteda građanima.
Božulić radi u IT sektoru, ali je i diplomirani politolog te autor nove knjige o poslovnoj produktivnosti i liderstvu. Uspješno je isprobao digitalni sustav državnog arhiva u Zadru i otkrio podatke od svojim dalekim precima koji su tu živjeli prije par stoljeća, piše Dalmatinski portal.
Pitao se kako najefikasnije pronaći neki podatak o svojim precima iz 19. stoljeća, posebno iz sela na Dugom Otoku i Ravnim Kotarima pokraj Zadra, odakle vuče svoje korijene. Te su podatke nekada vodili župnici rukopisom u starim knjigama i to po službenom jeziku tog perioda.
– Kao netko tko dolazi iz svijeta inovativnosti, ali i razumijem poslovne koncepte poput kontinuiranog poboljšanja procesa, odnosno ‘continuous process improvement’, vidim potencijal kako digitalizacija starih matičnih knjiga može ne samo pomoći sačuvati tu vrijednu baštinu za buduće generacije nego i uštedjeti vrijeme za nekoga tko radi povijesna istraživanja pomoću informacijske tehnologije. Neki to zovu raditi pametnije a ne teže, ‘work smarter not harder’ – istaknuo je Božulić.
U starim matičnim knjigama se pisalo ne samo godine rođenja, smrti, ime roditelja, nego i uzrok smrti, pa preko tih knjiga znamo, na primjer, da je u kolovozu 1855. pandemija kolere vladala ovom regijom. U jednom selu na Dugom Otoku, Savar, čak je 27 osoba preminulo od kolere u tom mjesecu. To je dokaz, kaže Božulić, da su se i ljudi tog vremena isto bavili s pandemijama na ovom području i da pandemije i epidemije nisu nikle tek jučer nego da stoljećima postoje.
U starim knjigama su napisi na talijanskom jeziku koji je tada bio službeni jezik. U vrijeme Kraljevine Dalmacije Zadar je bio glavni grad, a administrativno sjedište mu je bilo u Providurovoj palači.
– Digitalizacija omogućuje i lakše čitanje starih rukopisa, što je nekad teško razumjeti, ali i vidljivo je da je u 19. stoljeću postojala neka standardizacija upisivanja i upravljanja podacima. To je jedan znak uređenosti tadašnje Dalmacije koja je bila važna i strateška regija u sastavu veće Austrijske monarhije, a danas u 2023. ova regija opet pokušava postati centar inovativnosti – kaže Albert Anthony.
Ove je godine objavio knjigu ‘Leadership & Management: 5 Steps to Increase Productivity’, često istražuje i povijesne teme oko upravljanja i menedžmenta i nedavno je za časopis Time Out Magazine prokomentirao inovativno planiranje nove rive u Zadru u 19. stoljeću, kao i projektiranje kanalizacije i nove infrastrukture u to doba, što je izložbom bilo prikazano ove zime u Kneževoj Palači.