EU priprema digitalnu zdravstvenu putovnicu: O čemu se točno radi i kako će njena primjena utjecati na sve nas

Na plenarnoj sjednici Europskog odbora regija raspravljalo se o EU digitalnim zdravstvenim putovnicama. Kao izvjestitelj Europskog parlamenta na tu temu, izvještaj je podnio hrvatski zastupnik Tomislav Sokol.

Istaknuo je kako je zbog slobodnog kretanja ljudi diljem Europske unije, potrebno omogućiti i slobodno kretanje njihovih zdravstvenih podataka.

Da bi se olakšala razmjena zdravstvenih podataka, cilj je da građani mogu pristupiti svojim zdravstvenim podacima u elektroničkom formatu koji se može prepoznati i prihvatiti u cijeloj Uniji. Dakle, ubrzavamo proces digitalizacije zdravstvenog sustava u EU koji će sve države članice morati implementirati. Koristi od digitalizacije naših zdravstvenih sustava imat će mnogi, prvenstveno građani, ali i istraživači, inovatori te nadležna tijela koja oblikuju zdravstvene politike, istaknuo je zastupnik Sokol.

Podsjetimo, Europska komisija je u svibnju prošle godine predstavila zakonodavni prijedlog EU digitalne zdravstvene putovnice, a trenutno je na potezu Europski parlament. Digitalna zdravstvena putovnica funkcionirala bi poput dobro poznate EU COVID potvrde, a omogućila bi građanima da u svakom trenutku pristupe svojim zdravstvenim podacima, odnosno podijele ih s liječnikom u bilo kojoj državi članici.

Zahvaljujući EU digitalnoj zdravstvenoj putovnici, svaki građanin će samostalno moći pristupiti svojim zdravstvenim podacima u elektroničkom obliku i to potpuno besplatno, bilo putem računala ili mobitela. Također, građani će moći podijeliti svoje zdravstvene podatke s liječnicima u svojoj zemlji, ali i u drugim državama članicama. Moći će dodavati podatke, ispravljati pogreške, ograničiti pristup zdravstvenih djelatnika svojim podacima, ali i dobiti informacije o tome kako se i u koju svrhu ti podaci koriste. Pritom je važno reći da će biti primijenjeni najviši sigurnosni standardi kada je u pitanju zaštita osobnih podataka, nastavio je Sokol.

Kao primjer potencijalne primjene, istaknuo je da bi podaci o raku koji su prikupljeni u jednoj bolnici u jednoj državi članici, mogli pridonijeti prevenciji, ranom otkrivanju, dijagnozi te uspješnijem liječenju raka u ostalim članicama, javlja Zimo.