Doznajemo zašto; Tkon doživljava gospodarski procvat, Rava i Pag ostaju bez stanovnika, a na otok Vir doseljava se i s kontinenta

Ugodna klima, opušteni ljudi, lagodniji tempo života i specifična otočna atmosfera dio su šarma koji posjeduje svaki naš škoj.

U ljetnim mjesecima na otoku pronalazimo raj na zemlji, ali što kada prođe glavina sezone?

Zapravo, reći će lokalno stanovništvo, život na otoku je najljepši i najugodniji baš kada ugasne ljetna vreva.

Težak je, ali oni koji su ostali ne bi ga mijenjali nizašto.

A kakva je demografska i gospodarska slika naših otoka?

U apsolutnom smislu, prema podacima statističkog zavoda, najveći pad broja stanovnika imali su Rab, koji je ostao bez njih 1060, pa Korčula, Pag (720), Čiovo i Lošinj.

– Novi su trendovi, novi stil života, globalizacija tržišta, ljudi odlaze za boljim kruhom. Na otoku ima dovoljno posla, ali kada se raspiše natječaj za Pašku solanu, Pašku siranu ili bilo koju veću firmu, ljudi se nažalost ne javljaju. Oni koji i dolaze stižu iz drugih sredina, otočani se ne zapošljavaju ovdje, komentira pad broja stanovnika Ante Fabijanić, gradonačelnik Paga.

U relativnom smislu, najveći pad zabilježen je na otoku Ravi u zadarskom arhipelagu(42,74 posto) koji je u deset godina ostao bez 50 stanovnika, sa 117 pao je na 67.

– Rava nema neku veliku mogućnost zaposlenja mladih. Ima svega četiri, pet radnih mjesta. S druge strane, stvorila se ta neka klima da je život na otoku specifičan i težak. Ustvari, sve je normalno. Funkcionira medicinska skrb, brodski prijevoz, dva trajektna mola su se napravila, uložilo se u rivu. Tako da, teško je reći što se baš dogodilo. Suočavamo se s teškoćama. Na primjer, ako hoćete dovesti nekog zidara ili bilo kojeg drugog obrtnika, nitko ne želi doći na otok. Zapravo ni sam ne znam kako dići demografiju na jednom malom otoku. Iako, Rava ima jedan specifičan problem. Gotovo svi otočani imaju stanove u Zadru i tamo su prijavljeni. Kada bi se svi koji žive na otoku ovdje bili i prijavljeni, ne bismo imali baš tako poražavajuću statistiku, priča nam Zdenko Simičić, predsjednik Mjesnog odbora Mala Rava.

Ima i pozitivnih vijesti za zadarski kraj.

Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533), Šolti, Koločepu, Šipanu i Viru (45).

– Mislim da je porast trebao biti i puno značajniji. Nisam zadovoljan s popisom koji je napravljen 2021. godine, po meni je metodologija bila kriva. Očekivao sam da će biti barem 4 tisuće stanovnika više. Neki pokazatelji idu u prilog tomu, broj djece u školi i vrtiću konstantno je u porastu. Svemu pridonose i mjere koje provodimo već dvadesetak godina. Mlade obitelji se nastanjuju na otoku, pogotovo s kontinenta. Uredno isplaćujemo rodiljine naknade. Tako za prvo dijete iznose 12 tisuća kuna a za peto gotovo 192 tisuće kuna. Mislim da ćemo sada nakon konverzije i ove iznose povećati. Isplaćujemo potpore za opremanje školaraca u iznosu od dvije i pol tisuće kuna. Usto, isplaćujemo naknade za tople obroke, stipendije studentima. Nakon završetka studija nudimo prvo zaposlenje, od općinske uprave do trgovačkih društava. Stalno smo u potrazi za primjerice inženjerima, električarima… Izdajemo 200 građevinskih dozvola svake godine, ponosno će Marino Radović, načelnik Općine Vir.

Najveći prihodi po zaposlenom ostvareni su u općini Tkon na otoku Pašmanu (898 kuna), u gradu Krku, općini Kali na otoku Ugljanu (731), Punatu na Krku te Hvaru na Hvaru.

– Mišljenja sam da su uvjeti za život na našem otoku kvalitetni. Zadnjih nekoliko godina mladi praktički niti ne iseljavaju s otoka. Normalno, završavaju škole i fakultete na kopnu, ali velika većina njih se odluči vratiti nazad i tu graditi svoju karijeru, život, obitelj. Kao općina to podupiremo kroz razne socijalne naknade, stipendije, učeničke naknade. Kada govorimo o samoj zaposlenosti i gdje ljudi rade, otok smo, turističko smo mjesto, prva grana je normalno turizam koji je iz godine u godinu sve jači. Doduše, treba još puno raditi na pred i post sezoni, jer sve je svedeno na srpanj i kolovoz kada svi navale u isto vrijeme pa imamo i lagani kaos. Osim toga, razvijeno je ribarstvo, imamo tri velike plivarice na kojima radi 20-ak ljudi. Imamo i dosta malih ribara, obrtnika. Također, prisutna je marikultura, s južne strane otoka imamo ribouzgajalište. Brojimo i dosta obrtnika, u zadnje vrijeme čak nam i fali onih koji su vezani uz građevinu, vodoinstalaciju, struju, keramiku i slično. Svjedoci smo da posljednje dvije, tri godine građevina doživljava boom, puno se gradi, što popratno traži sve te majstore, kaže nam zadovoljno Anđelo Palaškov, načelnik Općine Tkon.