Zadarski arhitekt i akademik Bašić: “Plaža koja je u hotelskoj koncesiji mora biti otvorena za sve i nitko građanima ne smije zabraniti dolazak”

Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, za koji je ministar mora Oleg Butković u Saboru obećao da će ići na doradu, za Večernji list komentirao je arhitekt i akademik Nikola Bašić.

Na pitanje koje se sve opasnosti kriju u tom zakonu i što je njime ugroženo, odgovara:

“Kao arhitekta zanima me što taj zakon donosi u prostoru. Primjerice, u dosadašnjem zakonu koncesije su se mogle davati na 99 godina, a taj je rok, nakon intervencija u javnom savjetovanju, sad smanjen na 50 godina uz mogućnost povećanja u iznimnim prilikama, ali ne zna se koje su to prilike. A tako dugoročne koncesije suprotne su intencijama europskog zakonodavstva, one su karakteristične za kolonijalno vrijeme, a ne za tržišnu otvorenost. No to su pitanja za koja su kompetentni drugi. Mene više brine što će se prenošenjem nadležnosti nad davanjem kratkih koncesija “ustupanja pomorskog dobra za neku djelatnost do pet godina” omogućiti da o tome odlučuje lokalna samouprava koja na temelju vlastitog plana upravljanja pomorskim dobrom za godinu dana ili više ustvari ima pravo davati i ustupati prostor pomorskog dobra na kojem koncesionari mogu poduzimati građevinske zahvate. A poseban je problem što se to pravo može dati neselektivno za cijeli obalni prostor, što znači i u području djevičanske prirode. Ako ćeš graditi kuću, treba ti građevinska dozvola nadležne institucije. No, gle čuda, za gradnju objekata za koje ti ne treba građevinska dozvola dovoljna je samo suglasnost lučke kapetanije ili načelnika općine. I gle onda drugog čuda, 70% prihoda ovakvih oblika koncesija ostaje lokalnoj samoupravi, što će reći da dajemo lisici da nam čuva kokoši. Tu dolazi do potencijalne interesne sprege između lokalnih vlasti i stanovništva, koja otvara prostor za aktivnosti na pomorskom dobru koje bi izazvale trajne i nepovratne preobrazbe nacionalno najvrednijeg prostora”, kazuje.

Hoće li doći do privatizacije plaža?

“Obalni prostor morao bi biti i ostati zauvijek dostupan i propustan za sve građane Hrvatske. Ovaj zakon eksplicitno ne ustanovljuje pravo koncesionara da ograđuje prostor pomorskog dobra, što uključuje i plaže. Plaža koja je u hotelskoj koncesiji mora biti otvorena za sve i nitko građanima ne bi smio zabraniti dolazak i kupanje na tim plažama. Ako pak želiš neku uslugu, poput tuša ili ležaljke, to je usluga koju ti pruža koncesionar i moraš je platiti. Oko toga da plaže nećemo ograđivati postigli smo konsenzus i to je veliko postignuće. Odnos prema prostoru plaža dio je našeg kulturnog identiteta i pravnog nasljeđa”, smatra Bašić.