Znanstveno je dokazano: sapunice vam mogu ozbiljno oštetiti mozak!

Od kad su se pojavile, televizijske sapunice svugdje imaju svoju vjernu sljedbu.

Nemaju za cilj dublje se baviti društvenim problemima, ne zahtijevaju preveliki intelektualni angažman i nećete iz njih saznati neke bitne informacije o bilo čemu važnome u svijetu.

Njima je, jednostavno, jedini cilj gledateljima na neko vrijeme pružiti jednostavnu zanimaciju.

Stoga će vas možda iznenaditi da prema najnovijim znanstvenim istraživanjima vaša najdraža telenovela, koju ništa ne sluteći pratite već godinama, predstavlja priličnu opasnost za vaš mozak! Kako nešto tako bezopasno kao što je jednodimenzionalna televizijska serija s uglavnom stereotipnim ljubavnim zapletima može biti opasna za tako složen organ kao što je ljudski mozak?

Naime, upravo to tvrdi austrijski neurolog Erwin Höllinger sa Sveučilišta u Salzburgu: da ono što se događa u našem mozgu dok gledamo sapunice može biti stvarno opasno.

Sapunice su serije dramskog tipa koje karakterizira nepostojanje klasičnog raspleta, odnosno, nominalno im je neograničeno trajanje.

U početku imaju okvirni glavni zaplet i likove, ali s vremenom se radnja i likovi granaju u bezbrojne podzaplete kojima se stalno pridodaju novi likovi, čime se nastoji zadržati pozornost gledatelja i povećati gledanost. I to, kako se čini, vrlo uspješno: sapunice se proizvode u ogromnim količinama i svugdje imaju veliku gledanost – riječ je o industriji vrijednoj više milijarda dolara.

Neurolog Erwin Höllinger, međutim, tvrdi da sapunice mogu biti jednako štetne kao i ovisnost o drogama jer mogu uzrokovati ‘općenitu apatičnost, razdražljivost, poremećaje osobnosti, pa čak i demenciju’. Po njemu, sapunice predstavljaju prijetnju zbog djelovanja zrcalnih neurona.

Naime, u sapunicama se sve situacije prikazuju krajnje pojednostavljeno i površno, a likovi su portretirani kroz stereotipe s kakvima se lako poistovjetiti.

A za to su upravo odgovorni zrcalni neuroni, bitni za razumijevanje ponašanja i namjera i odgovorni za učenje vještina oponašanjem. Zbog njih mozak počinje misliti da pravila i mehanizmi iz fikcije funkcioniraju i u stvarnosti, prenosi Tportal.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...