U Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno radi 260 liječnika obiteljske medicine. Najveći broj, njih 105, radi u Splitu, no u mnogim malim mjestima, poput Zadvarja, Zmijavaca, Brela, Tučepi, Nerežišća i Milne, ambulante su prazne, a situacija je najlošija u Zagori i na otocima.
Osim nedovoljnog broja liječnika, problem je i što je njih 97, odnosno 40 posto, starije od 60 godina, po čemu je Splitsko-dalmatinska županija viša od hrvatskog prosjeka od 35 posto obiteljskih liječnika sa 60 i više godina.
Liječnici pokrivaju po nekoliko ambulanti
Na nedostatak liječnika obiteljske medicine upozorava obiteljska liječnica i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo koja ističe kako su prema javnozdravstvenoj mreži u Splitsko-dalmatinskoj županiji predviđene ordinacije obiteljske medicine po Zagori i otocima u kojima nema tko raditi.
– Split je sa 105 liječnika pokriven, u Sinju imamo 15 liječnika obiteljske medicine, no postoje mjesta koja imaju od jednog do tri liječnika. Primjerice u Dicmu i Hrvacama imamo po jednog liječnika, a u Vrlici i u Dugopolju po dva. Zadvarje, Zmijavci, Brela, Tučepi, Milna i Nerežišće na Braču nemaju liječnika iako je on tamo predviđen, kazala je Krolo za Hinu.
– Ljudi se tu vjerojatno snalaze tako da odu do najbližeg liječnika, dok dio tih ambulanti pokrivaju liječnici iz Doma zdravlja koji odlaze raditi na dvije ili tri lokacije. U ta mjesta liječnik dođe svaki drugi ili treći dan u tjednu i na taj način se snalazimo, kaže.
Problem nedostatka liječnika nastao je zbog neraspisivanja specijalizacija za obiteljske liječnike, ali situacija nije dobra ni u pedijatriji i ginekologiji. U Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno su na specijalizaciji iz obiteljske medicine 44 liječnika, što nije dovoljno, a oni su već pribrojeni trenutnom ukupnom broju od 260 obiteljskih liječnika.
Najlošija situacija s pedijatrima
Kad je riječ o ginekolozima, u toj je županiji situacija bolja od prosjeka u državi jer ih ima 28. Njih 14 radi u Splitu, dok ih je 15 na specijalizaciji. Najveći nedostatak osjeća se na otocima i u Zagori, kaže Krolo.
Situacija s pedijatrima je vrlo loša u cijeloj Hrvatskoj, u toj županiji trenutno ih radi 26, a treba ih biti 32. Pritom ih je 12 starije od 60 godina te su pred mirovinom, dok je na specijalizaciji njih 9.
Krolo navodi kako obiteljski liječnik u Splitsko-dalmatinskoj županiji skrbi prosječno o 1500 pacijenata, no u gradovima se broj penje i na 2000 do 2200 pacijenata, dok u manjim sredinama timovi imaju manje od prosječnog broja.
– U posljednjih 20 godina potražnja pacijenata za liječnicima obiteljske medicine se udvostručila pa većina liječnika u gradovima, koji imaju preko 1700 pacijenata, dnevno ima između 100 i 150 kontakata s pacijentima, kaže Krolo.
Jedno od kratkoročnih rješenja za nedostatak liječnika obiteljske medicine vidi u zakonskoj promjeni da se radni vijek liječnika produži do 68 godina jer bi to pomoglo da se u međuvremenu dođe do većeg broja specijalizacija i onih koji će se htjeti baviti obiteljskom medicinom.
– Rješavanje nedostatka obiteljskih liječnika je i pitanje nacionalnog planiranja specijalizacija, ne samo pitanje županija, a broj liječnika u obiteljskoj medicini je, nažalost, sve manji jer se specijalizacije nisu raspisivale deset godina, kazala je Krolo.
