Segarić: “Nema bojazni, dagnje nisu opasne po ljudsko zdravlje. Uzorci su poslani u Francusku, a uzgajivačima možemo pomoći kroz ukidanje koncesijske naknade”

Bilo da ih pripremamo u rižotu ili na buzaru, mediteransku kuhinju ne možemo zamisliti bez dagnji, delicije iz jadranske dubine.

Po kvaliteti, prednjači ona iz Novigradskog mora. Ova ocjena izvrsnosti nije rezultat lokalpatriotizma, već brojnih znanstvenih spoznaja koje upućuju na to da je Novigradsko more i Novigradsko ždrilo najkvalitetnije stanište za uzgoj dagnji duž istočne obale Jadrana. Dodir mora i hladne vode Zrmanje pozitivno utječe na mrijest, razmnožavanje same školjke, ali i količinu mesa u ljušturi.

Šokirala je stoga prošlotjedna vijest o masovnom pomoru crne školjke koja je dio identiteta i imidža čitavog zadarskog kraja kao turističkog odredišta.

Uzorci poslani Francusku. Pomoć u obliku ukidanja koncesijske naknade

Uzrok je još uvijek zagonetka. Kakvi su koraci poduzeti do danas, otkriva nam Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove.

– Imali smo sastanak s uzgajivačima, pojavili su se svi s područja Novigradskog mora. Dogovor je da se u prvom redu pričekaju rezultati analiza koji je naš Institut poslao u referentni laboratorij u Francuskoj. Tada ćemo točno znati o čemu se radi, da sada ne nagađamo koji je stvarni uzrok, jesu li klimatske promjene, parazit ili nešto treće… Druga stvar, dogovorena je izrada Studije od strane Ministarstva poljoprivrede ukoliko to bude potrebno, a koju će Županija rado sufinancirati. Treće, kada se utvrde stvarni uzroci, ići ćemo s mjerama smanjenja ili ukidanja koncesijske naknade, ovisno o veličini štete, kaže nam Segarić.

Umjesto na ribarnicama i pijatima deseci tona dagnji završit će na otpadu. Pogođeno je svih sedam uzgajališta u Novigradskom moru. A stanovnici pitoresknog ribarskog mjesta u Zadarskoj županiji stoljećima žive s dagnjom i od nje. Kvalitetu njihove školjke bogate mesom prepoznalo je i Ministarstvo poljoprivrede koje joj je dodijelilo oznaku izvornosti.

Dagnja nije štetna za zdravlje ljudi 

Prema prvim pretragama uzoraka na Veterinarskom institutu u Zagrebu pronađen je parazit.

Isti organizam koji izaziva zarazne bolesti odgovoran je za masovni mortalitet plemenite periske diljem Mediterana.

Očekuje li dagnju, blagodat s okusom i mirisom čistog mora ista sudbina?

– Važno je reći da se ne radi o zdravstvenoj neispravnosti, već o parazitu koji napada dagnju i ona pod određenim uvjetima ugiba. Informacija koju smo dobili do sada jest da se ne radi o parazitu koji bi bio štetan za ljudski organizam, već je problem što dagnje neće biti. No, bilo je i u prošlosti nekih situacija kada smo zabilježili dosta pomora zbog smanjenog saliniteta, odnosno dotoka velike količine vode. A sad, da li je parazit ili ne, konkretnije ćemo znati tek kad stignu rezultati. Možda se jednostavno poklopilo nekoliko loših stvari i došlo je do pomora. Koliki je to postotak, ne znamo. Neki uzgajivači prijavljuju 100 posto, neki 50. Nezahvalno je reći. Pričekajmo deset dana pa ćemo biti pametniji, zaključuje Segarić.