Novi prijedlog zakona o pomorskom dobru ujedinio je oporbu. Iz oporbe tvrde da on ima nekoliko spornih dijelova. Zakon dijeli plaže na tri kategorije: morske ili javne plaže, morske plaže ispred hotela, turističkog naselja i kampa, te plaže posebne namjene. Oporba tvrdi da takva podjela u biti otvara prostor privatizaciji javnog dobra, a više o toj temi u studiju N1 televizije govorila je supetarska gradonačelnica, SDP-ovka Ivana Marković.
Marković kaže da su plaže vlasništvo svih građana Republike Hrvatske. – To je opće dobro i to je ono na što mi stalno ukazujemo. Da su plaže najveće bogatstvo Hrvatske i da ga trebamo sačuvati za generacije koje dolaze, kaže Marković.
Kaže i kako jedinice lokalne samouprave nemaju zaštitu od institucija koje bi trebale uredovati oko zaštite pomorskog dobra. – Ako mi dojavimo uzurpaciju pomorskog dobra, komunalni redari rade zapisnik i prosljeđuju odgovornim inspekcijama. A onda dolazimo do problema. Prvi je neupisano pomorsko dobro, a drugi je reakcija inspekcija koje trebaju reagirati, a koje različito tumače postupanje na neupisanom pomorskom dobru, kaže Marković.
Ograničavanje opće upotrebe plaža
Komentirala je tri kategorije plaža predviđene zakonom. Kaže da, po njenom mišljenju, postoje samo dvije: uređene i neuređene. – Po ovom zakonu ispada da morske plaže ispred hotela, turističkog naselja i kampa i plaže posebne namjene, a ove posljednje nisu detaljno opisane, nisu javne plaže. I na to se naslanja najsporniji dio zakona, a to je povezivanje takvih plaža u cjelinu s privatnim vlasništvom, kaže Marković.
Dodaje da je u zakonu predviđeno, kroz više članaka, ograničavanje opće upotrebe. – Mislim da se uz upis pomorskog dobra, njegovo ograničavanje i detaljno definiranje ugovora koncesije i pravilnike puno toga može napraviti i kroz ovaj zakon. Smatram da ovaj zakon nije dobar, ali da ga se može popraviti, ističe Marković.
Komentirala je i pojam plaža posebnih namjena. – Meni je sporno to da vlada ima diskrecijsko pravo da odlučuje o plažama i pomorskom dobru. Ta plaža za posebne namjene je zapravo primjer kako ono što stoji u tekstu zakona i ono što se tumači iz ministarstva nemaju veze jedno s drugim, kaže Marković i dodaje kako u zakonu treba točno pisati o čemu se radi.
– S obzirom na iskustvo koje imamo s HDZ-om ovakva dvostruka tumačenja se ne smiju dopuštati u zakonu, kaže Marković i podsjeća da se oko jednog članka Ustava vode višemjesečne rasprave što on znači. Kaže da zato oporba traži da zakonodavac točno propiše što članak zakona znači.
Građani bi mogli izgubiti prilaz plažama
Komentirala je i novi način dobivanja koncesija. Kaže kako bi po ovom prijedlogu zakona građani mogli izgubiti slobodan prilaz plažama. – Ne mogu zamisliti scenarij u kojem bi netko mogao zabraniti pristup plaži, kaže Marković i dodaje da prijedlog zakona predviđa i postojanje redara s VSS spremom koji bi trebao hodati po hrvatskim plažama i utvrđivati tko ima, a tko nema pravo pristupa.
Kaže i kako u odnosu na sadašnja odobrenja oni koji su do sad imali štand na plažama ovise o lokalnom koncesionaru koji preuzima kontrolu nad cijelom plažom. Dodaje da i jedinice lokalne samouprave neće znati koliko novca će potkoncesionari davati koncesionaru i kakav će oni ugovor imati.
Kaže i kako će koncesionar moći koristiti 70 posto plaže, dok će 30 posto morati biti javno dostupno. Dodaje da se svi problemi koji nastaju nedorečenim zakonom guraju jedinicama lokalne samouprave te da lokalna samouprava nema kapaciteta to sve odrađivati. “Nemojmo nejasne stvari, koje zakon ne definira do detalja, prebacivati na nekoga tko to neće moći kontrolirati”, kaže Marković.
Probleme prikrivaju Ukrajinom
Komentirala je i to da zakon predviđa da će koncesionari moći dati založno pravo na koncesiju, odnosno dobiti zalog na javno dobro. – Teško mi je ovo shvatiti. Svi znamo da se na pomorskom dobru ne mogu stjecati vlasništva, kaže Marković i ističe da nijedna banka neće dati založno pravo na takvu koncesiju, na čisto pravni dokument, ako iza toga ne stoji neki veliki zalog.
– Čini mi se da upravo banke, ako druga osoba ne bude u mogućnosti vraćati sredstava, raspolažu tim pomorskim dobrom ili s nekim dogovoru sa županijom ili vladom, koje daju odobrenja za koncesiju, traže svoja potraživanja, odnosno dogovaraju novog koncesionara, s nekim novim uvjetima, kaže Marković.
Odgovorila je premijeru Andreju Plenkoviću koji je oporbu prozvao da provlači lažne teze. Marković upozorava da je na ovaj prijedlog zakona došlo više od 1000 pritužbi, što znači da su za njegovo donošenje građani zainteresirani. Podsjeća da je cijela reakcija nastala na inicijativu građana, akademske zajednice i raznih udruga.
– Kao što vidimo po ovim izjavama, probleme koji su pronađeni u ovom prijedlogu zakona žele prekriti tom krinkom da je oporba za Putina, kaže Marković i dodaje da isto tako može HDZ-u poručiti da su oni protiv hrvatskih građana jer je HDZ osuđen za korupciju.
