Iako su i hrvatski otoci između dvaju popisa stanovništva izgubili dio stanovnika, indikativno je da je njihov pad znatno manji u odnosu na pad koji je zabilježen na državnoj razini. U apsolutnom smislu najveći pad broja stanovnika imao je otok Rab, najveći rast Krk.
Na 53 naseljena hrvatska otoka 2021. živjelo je 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3.70 posto manje u odnosu na 2011. godinu, donose agencije.
S druge strane, država je u tom razdoblju izgubila 413.056 stanovnika ili 9.64 posto, navodi se u vladinu Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2021., godinu u kojoj su u otoke investirane čak 4.4 milijarde kuna, najviše ikad.
Stanovništvo je raslo na 22 otoka, palo na njih 28, isti broj stanovnika, dva, zadržao je otok Male Srakane.
U apsolutnom smislu najveći pad stanovnika imali su Rab, koji je ostao bez 1060 stanovnika, pa Korčula (928), Pag (720), Čiovo (651) i Lošinj (500).
Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533), Šolti (275), Koločepu (68), Šipanu (57) i Viru (45).
U relativnom smislu najveći pad zabilježen je na otoku Ravi (42.74 posto), u zadarskom arhipelagu, koji je u deset godina ostao bez 50 stanovnika, sa 117 pao je na 67.
Najveći rast u relativnom smislu imali su Žirje (45.63 posto), Koločep (44.17 posto) i Drvenik Mali (39.08). Od 2011. broj stanovnika Žirja povećao se za 44 i u 2022. na tom ih je otoku bilo 147, Koločep je te godine brojao 231 stanovnika, 68 više nego prije deset godina, a Drvenik Mali 119 stanovnika, 32 više nego 2011.
U zadnje 164 godine najviše otočana bilo je 1921. (174.994), koliko ih je približno bilo i 1910., najmanje 1981. godine, kada je na otocima živjelo samo 113.299 stanovnika. U tom razdoblju otoci su, dakle, ostali bez više od trećine stanovništva (35.25 posto).
Od stjecanja neovisnosti, tj. od 1991. do 2021. broj otočana poprilično je konstantan, uz varijaciju od pet tisuća stanovnika.