Znanstvenik: “Jadransko more je jedno od najopterećenijih na svijetu. Plastika koju unosimo hranom i pićem adsorbira opasne metale”

Dr. sc. Vlado Cuculić, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković za Telegram kaže kako je približno 95 posto plastičnog otpada na južnim stranama hrvatskih otoka poput stranog porijekla, a samo je pet posto hrvatskog. Radi se o otpadu koji donesu vjetrovi i morske struje iz Sredozemnog mora. Iako spadamo u najmanji udio zagađivača Jadranskog mora, ne trebamo se radovati.

“Jadransko more je jedno od najopterećenijih na svijetu zbog svoje geomorfologije i utjecaja graničnih zemalja. Ono je poluzatvoreni, mali morski sustav i dominantne morske struje se kreću uz hrvatsku obalu prema sjeverozapadu i nose sva moguća zagađenja, pa tako i plastični otpad iz Sredozemnog mora kroz Otrantski tjesnac”, kaže.

Plastika u većim komadima, dodaje, manji je problem od plastike u manjim komadima jer ima veću specifičnu površinu.

“Ima veću mogućnost adsorpcije organskih i anorganskih zagađivala iz mora, životinje je mogu lakše progutati, a može se zavući baš svugdje”, govori dr. sc. Cuculić.

Neka istraživanja pokazuju kako prosječan čovjek unese tjedno pet grama plastike preko hrane i pića, što je ekvivalent jednoj kreditnoj kartici. Kako mikroplastika uopće dospijeva od proizvodnje do naših želudaca?

“U okoliš dospijeva iz skladišta postrojenja za proizvodnju, tijekom transporta i iz odlagališta otpada, prvenstveno onih koja nisu uređena prema nacionalnim i međunarodnim propisima. U more dolazi uglavnom rijekama i preko ispusta otpadnih voda”, objašnjava.

Morski plastični otpad, dodaje, pod utjecajem UV zračenja te uvjeta u moru – razine kisika, slanosti i valova – fragmentira se u manje komade. Strujama, vjetrom i valovima se raspodjeljuje po obalama.

Te manje komade gutaju morski organizmi jer su vrlo slični njihovom plijenu. A morske organizme poput riba, rakova i školjaka ljudi love i jedu te im tako plastika dospijeva u probavni trakt.

“To samo po sebi i nije toliko opasno. No, postoje neka novija istraživanja gdje je plastika nađena u mišićnom tkivu i mozgu riba te u ljudskom mlijeku dojilja, što može biti vrlo opasno”, upozorava viši znanstveni suradnik Zavoda za istraživanje mora i okoliša.

Ističe kako je Albanija najveći zagađivač Jadrana plastikom jer nema regulirana odlagališta, kao što je to slučaj u Europskoj uniji.