Jučer u 22.36 nastupio je zimski solsticij, odnosno trenutak u kojemu Sunce u svojem prividnom kretanju doseže svoju najjužniju točku. Službeno je počela zima, što znači da nas od danas čekaju duži dani i dani s više dnevnog svjetla. Prošla noć na sjevernoj Zemljinoj polutki bila je najdulja, a dan najkraći.
Pod tim se misli na razdoblje od izlaska do zalaska sunca. Jučer je sunce izašlo u 7:34, a zašlo je u 16:15 sati. Dan je stoga trajao gotovo sedam sati kraće nego što će noć. No nakon solsticija, dani će postajati sve dulji. Tako da će se zalazak sunca do kraja godine pomaknuti na 16:20 i bit će danjeg svjetla pet minuta više, piše Index.
Što je zimski solsticij?
Datum zimskog solsticija, najkraćeg dana u godini na sjevernoj polutci, najčešće se poklapa s prvim danom zime. No datum zimskog solsticija može varirati od 20. do 23. prosinca. Zimski solsticij označava veliku godišnju prekretnicu, astronomski početak zime te prelazak u razdoblje kada dani postaju sve duži i svjetliji, a noći sve kraće.
Izraz solsticij potječe od latinskog solstitium, što znači “mirovanje sunca”. Zimski solsticij je događaj koji su slavili drevni narodi te ih je ova pojava izbezumljivala. Zbog kratkog dana, u mnogim drevnim kulturama 21. prosinca se slavio kao dan smrti i ponovnog rođenja božanstava koje su simbolizirale plodnost, svjetlost i Sunce.
Na južnoj polutci najdulji dan u godini
Dok je kod nas jučer bio najkraći dan, situacija je potpuno drugačija na južnoj polutci, gdje živi samo deset posto svjetske populacije. Dakle, tamo prosinački solsticij označava najdulji dan u godini i početak ljeta. Svi oni koji stanuju unutar Arktičkog kruga, tijekom solsticija neće niti vidjeti Sunca, već kod njih sada vlada polarna noć.
