Kršenje sankcija postaje kazneno djelo u EU, može se kazniti s više od pet godina zatvora

Europska komisija je u petak objavila prijedlog direktive prema kojem bi se kršenje, zaobilaženje ili ograničavanje sankcije protiv neke treće zemlje smatralo kaznenim djelom u svim članicama EU-a.

Komisija je predložila niz zajedničkih pravila kojima bi se trebala olakšati istraga, kazneni progon i kažnjavanje kršenja restriktivnih mjera u svim državama članicama.

– To znači da će zaobilaženje ili pokušaj zaobilaženja restriktivnih mjera prikrivanjem sredstava ili prikrivanjem činjenice da je osoba krajnji vlasnik sredstava postati kazneno djelo. Ovisno o kaznenom djelu, osoba bi mogla biti kažnjena maksimalnom kaznom zatvora duljom od pet godina, a poduzeća bi mogla biti pod sankcijama u iznosu od najmanje 5 posto ukupnog prometa na svjetskoj razini, navodi Komisija.

U Komisiji ističu da je, dok traje ruska agresija na Ukrajinu,  od ključne je važnosti da se restriktivne mjere  EU-a u potpunosti provode te da se kršenje tih mjera kažnjavo. Provedba restriktivnih mjera predstavlja izazov jer nije lako utvrditi imovinu ruskih oligarha koja je skrivena u različitim jurisdikcijama zahvaljujući kompleksnim pravnim i financijskim strukturama.

Predloženom direktivom zatvorile bi se postojeće pravne praznine i povećao učinak odvraćanja od kršenja sankcija EU-a.

Mogućim kaznenim djelima za kršenje sankcija EU-a smatralo bi se primjerice, stavljanje  sredstava ili ekonomskih resursa na raspolaganje ili u korist određene osobe, subjekta ili tijela, koji su pod sankcijama, zatim ako netko propusti zamrznuti sredstva sankcioniranih osoba ili pravnih subjekata, omogućavanje ulaska sankcioniranih osoba na državno područje države članice ili njihov tranzit preko državnog područja države članice, ulazak u transakcije i trgovina s trećima zemljama koje su zabranjene restriktivnim mjerama.