Barikade na sjeveru Kosova nisu ni u utorak uklonjene unatoč zahtjevima veleposlanstava SAD-a i Velike Britanije u Beogradu i Prištini i ponovljenom pozivu Europske unije da dvije strane deeskaliraju najnovije tenzije, a o “opasnom rastu napetosti na Kosovu”, danas će raspravljati i ministri vanjskih poslova Unije.
Srbi sa sjevera, koje politički podupire Beograd, barikade su postavili u subotu u znak prosvjeda protiv uhićenja sunarodnjaka, donedavnog pripadnika Kosovske policije, kojeg kosovske vlasti optužuju za terorizam i urušavanje ustavnog poretka, a određen mu je pritvor do 30 dana.
Beograd i Priština se uzajamno optužuju za izazivanje nove krize koju SAD i EU pokušavaju riješiti dodatno pojačavajući diplomatski angažman. Bruxelles poziva na deeskalaciju, a Washington je poslao izaslanstvo koje će na obje adrese pokušati ishoditi smirivanje situacije i povratak dijalogu.
Obrazlažući najavljenu kandidaturu za članstvo u EU, Kurti je, prema izvješću prištinskih medija, rekao da je EU mjesto mira i da je Kosovu prirodno mjesto u toj kući.
Prijava Kosova za članstvo je, kako kaže, odgovor na Solunski samit 2003. godine i poziv s ovogodišnjeg samita EU-a i država zapadnog Balkana u Tirani.
– Prije tjedan dana na samitu u Tirani u zajedničkoj izjavi EU je pozvala na ubrzani proces članstva”, rekao je kosovski premijer, navodeći da je kandidatura Prištine “odgovor na obećanje koje je EU dala regiji za članstvo sa samita u Solunu 2003. godine, ali i izravan odgovor na poziv sa Samita u Tirani.
On je ustvrdio da je Kosovo “bolje pripremljeno u usporedbi s drugim zemljama” u vrijeme kad su se prijavile za članstvo.
– Kosovo ima prirodno mjesto u EU-u kao miroljubiva i demokratska zemlja, rekao je Kurti.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u subotu, u povodu najavljene kandidature Kosova, da je to za Srbiju “veoma neprijatan događaj” i da “svakako nije dobra odluka”.
Vučić je rekao da je čelnicima pet zemalja EU-a koje ne priznaju Kosovo uputio pojedinačna pisma i ukazao im da namjera Kosova nije sukladna članku 49. ugovora o EU po kojem “prijem mogu tražiti suverene i nezavisne države, a ne one koje ne priznaje više od pola svijeta”, aludirajući da neovisnost Kosovu ne priznaje približno polovica država članica UN-a.
Vučić je najavio da će Vlada Srbije do kraja tjedna uputiti KFOR-u zahtjev, da po Rezoluciji 1244 VS UN-a, dopusti povratak do tisuću pripadnika srpskih snaga sigurnosti na Kosovo i upitao koji od važećih sporazuma Zapad poštuje da bi ga poštovala Srbija.
– Kažite nam jedan mi ćemo taj jedan da poštujemo, vi izaberite – hoćete Kumanovski sporazum, Povelju UN-a, Rezoluciju 1244, Briselski sporazum, Vašingtonski. Kažite nam, šta hoćete?, upitao je u ponedjeljka Vučić ustvrdivši da Priština ne poštuje ni jedan od tih dokumenata.
Srbijanska premijerka Ana Brnabić ocijenila je da “međunarodna zajednica kosovske Srbe čuje samo kada su na barikadama”, ocijenivši da to “nije fer pristup”.
Ona je ocijenila da kriza na Kosovu može ugroziti strane investicije u Srbiji, nisku stopu nezaposlenosti, rast plaća i mirovina i infrastrukturne projekte.
Interes Beograda je da se očuva stabilnost na Kosovu, dok je interes kosovskog premijera Albina Kurtija izazivanje nestabilnosti, ustvrdila je Brnabić.
Europski šef diplomacije Josep Borrell pozvao je u ponedjeljak obje strane na deeskalaciju napetosti i, poslije napada na ophodnju misije EULEX-a, rekao da je zatražio dodatne snage za pravosudnu misiju EU-a na Kosovu i da je EU spremna to učiniti.
Borrell je u Bruxellesu u ponedjeljak rekao da je specijalnom predstavniku EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslavu Lajčaku zbog aktualne krize kazao “da otputuje u regiju”. Lajčak će u srijedu otputovati u Prištinu i Beograd i “o ishodu misije izvijestit će šefove država ili vlada EU”, rekao je Borrell novinarima. Na Kosovu boravi specijalno izaslanstvo SAD-a, a slijedi razgovor američkih dužnosnika i s najvišim dužnosnicima Srbije