Ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 6.3 posto, a u 2023. godini za 1.4 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 10.5 posto u idućoj godini mogla usporiti na 7.5 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u ponedjeljak na godišnjem brifingu za novinare. Time je HNB na više revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva, ali i inflacije u ovoj i idućoj godini.
Procjene HNB-a
Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom listopada, kada je za 2022. prognozirao gospodarski rast od 5.5 posto, a jedan posto u 2023. godini.
– Europska središnja banka ocjenjuje prvi put prognoze za 2023. godinu, uključujući i RH. Europska središnja banka vidi da će stopa rasta BDP-a u odnosu na ovu godinu značajno smanjiti na 0.5 posto uz vjerojatnost blage i plitke recesije u zadnjem kvartalu 2022. godine i prvom sljedeće godine. Nakon toga bi trebao uslijediti oporavak koji bi ukupni rast gospodarstva doveo na pola posto, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić u izjavi novinarima nakon brifinga.
Prema toj ranijoj prognozi, pak, rast inflacije u ovoj godini prognoziran je na 10.3 posto, a 6.7 posto u idućoj godini.
Kako stoji u sažetku najnovijih HNB-ovih makroekonomskih kretanja i prognoza, slabiji izgledi globalnog gospodarskog rasta i naglašeni inflatorni pritisci koji su potaknuli središnje banke diljem svijeta na brzo i snažno pooštravanje monetarne politike i pogoršavanje uvjeta financiranja počeli su se sve više odražavati i na hrvatsko gospodarstvo.
U trećem tromjesečju ove godine hrvatsko gospodarstvo je zabilježilo relativno blago usporavanje u odnosu na prethodno tromjesečje, uz rast od 5.2 posto, a u četvrtom ovogodišnjem tromjesečju očekuje se nastavak usporavanja godišnje realne dinamike, pri čemu je ocijenjeno da bi zbog vrlo snažnog rasta u prvoj polovini godine gospodarska aktivnost na razini cijele 2022. mogla porasti za 6.3 posto.
– S obzirom na to da se povratak gospodarske aktivnosti na putanju rasta očekuje tek u drugoj polovini sljedeće godine, stopa rasta BDP-a u 2023. mogla bi snažno usporiti, na 1.4 posto, naveli su iz središnje banke.
Pod utjecajem visokih cijena energenata i drugih sirovina, zastoja u globalnim lancima nabave i osnažene potražnje u uslužnom sektoru, inflacija bi u 2022. mogla znatno ubrzati, na 10.5 posto.
Vujčić o rastu kamatnih stopa
Uz postupno smanjivanje uvozne inflacije te cijena uvoznih energenata i drugih sirovina, inflacija bi se u 2023. mogla sniziti na 7.5 posto.
Pritom prevladavaju negativni rizici i uz projekciju gospodarskog rasta i uz projekciju inflacije, napisali su iz HNB-a.
Vujčić je govorio i o rastu kamatnih stopa. – To je dovelo do odluka upravnog vijeća Europske središnje banke gdje su ključne kamatne stope povećane 50 baznih poena, najvažnija od njih je depozitna kamatna stopa koja je povećana na 2 posto. Očekuje se da je proces povećanja kamatnih stopa u tijeku i da ova razina nije dovoljna da dovede stopu inflacije na srednjoročni cilj pa se može očekivati da će se proces zatezanja monetarne politike uz povećanje kamatne stope nastaviti