U Hrvatskoj dvostruko veći broj doseljenika, Zadar među gradovima s najvećim brojem doseljenika

U prošloj godini u Hrvatsku se doselilo dvostruko više stranaca nego se iz nje odselilo, ponajprije stranih radnika, ali se istodobno odselilo dvostruko više hrvatskih državljana nego što ih se vratilo.

Pozitivan migracijski saldo, više doseljenih nego iseljenih građana, lani je imalo 56 gradova, a u 41 grad se doselilo više ljudi iz inozemstva, bilo Hrvata povratnika bilo stranaca, nego ih se odselilo u druge zemlje,prenosi N1.

Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u 2021. iz inozemstva se doselilo 29,6 posto hrvatskih državljana i 70,4 posto stranaca, a odselilo se 64,2 posto hrvatskih državljana i 35,8 posto stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad.

Od ukupnog broja doseljenih osoba, 22,4 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba, najviše osoba odselilo se u Njemačku (32,3 posto). Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9 posto).

U 2021. mjesto stanovanja unutar RH promijenile su 71 864 osobe. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2021., najviše osoba (40,5 posto) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,5 posto osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21 posto osoba.

Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2021. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji.

Najveći broj doseljenih stanovnika (iz inozemstva i unutar zemlje), u odnosu na odseljene, imali su prošle gradovi Velika Gorica, Križevci, Samobor, Čakovec, Dugo Selo, Solin, Sveti Ivan Zelina, Zadar, Sveta Nedelja i Duga Resa.

U Velikoj Gorici lani je doselilo 450 osoba više nego iz Grada odselilo (iz drugih krajeva RH i inozemstva), u Križevcima je ta razlika 421, Samoboru 375, Čakovcu 370, Dugom Selu 339, Solinu 221, Svetom Ivanu Zelini 211, Zadru 189, Svetoj Nedelji 161 i Dugoj Resi 147.

U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo imao je Grad Nin, 2,80 posto, zatim Donja Stubica 2,44 posto, Križevci 2,21 posto, Dugo Selo 1,90 posto, Vis 1,61 posto, Novalja 1,55 posto, Duga Resa i Sveti Ivan Zelina 1,44 posto, Cres 1,42 posto i Čakovec 1,36 posto.

Najveći migracijski saldo s inozemstvom imali su lani Križevci u kojemu je 378 više osoba doselilo iz inozemstva, nego odselilo iz Grada u inozemstvo, slijedi Čakovec sa 268 više doseljenih osoba izvana, nego odseljenih preko granice, pa Split gdje je migracijski saldo s inozemstvom bio 190, Sveti Ivan Zelina sa 134, Duga Resa 103, Zadar 101, Donja Stubica 100, Velika Gorica 97, Ivanec 79 i Jastrebarsko sa 59 više doseljenih nego odseljenih osoba preko granice.

U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo s inozemstvom, od 1,98 posto, bio je u Križevcima, 1,88 posto u Donjoj Stubici, Ninu 1,73 posto, Dugoj Resi 1,01 posto, Čakovcu 0,98 posto, Svetom Ivanu Zelini 0,91 posto, Starom Gradu 075 posto, Ivancu 0,62 posto, Krku 0,61 posto i Novalji 0,57 posto.