Šef Hrvatske udruge banaka: “Prosječni stambeni kredit u Hrvatskoj trebao bi biti 1800 kuna viši na godišnjoj razini.”

Zdenko Adrović, šef Hrvatske udruge banaka, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao, među ostalim, rast kamatnih stopa i što to znači za građane.

Adrović je rekao da Hrvatska stoji odlično kad su kamatne stope u pitanju, jer je prosječna kamatna stopa u kolovozu na stambene kredite u Hrvatskoj iznosila 2,57 posto, dok je, primjerice, u Njemačkoj bila više od 3 posto, a u Rumunjskoj i drugim zemljama ide i preko 5 posto, prenosi N1.

– Ono što nosi budućnost stavlja zadatak da budemo budni i oprezni, posebno oni građani koji imaju kredite s promjenjivom kamatnom stopom koja je ugovorena kao EURIBOR. Poanta je da naši ljudi koji imaju kredite u EURIBOR-u i oni koji su malo izloženiji, a to su oni kojima je mjesečni anuitet veći od 50 posto prosječnih primanja, svakako moraju ići u banku i zahtijevati ili fiksiranje stope ili refinancirati kredit, rekao je Adrović.

Šef HUB-a rekao je da je ogroman dio banaka otvoren prema refinanciranju duga, a ako ipak bude poteškoća, savjetuje ljudima da negdje drugo dignu kredit.

Upitan kako se kreće rast kamatnih stopa, Adrović je rekao da bi, prema analizi HNB-a, za svaki jedan postotni poen porasta kamate na prosječni stambeni kredit u Hrvatskoj on godišnje trebao biti 1800 kuna viši. – To nije drastično, ali ako je to dva, dva i pol ili tri posto, onda je to više i to se može nakupiti, rekao je Adrović.

Očigledno se, kaže, ne može nešto promijeniti, jer se inflacija i stopa inflacije ne mogu smiriti povećanjem kamatnih stopa. “Očigledno je da druge stvari dižu stopu inflacije. Po zadnjim podacima za listopad prosječna inflacija i dalje je preko 10 posto i očigledno će trebati vremena da se ta inflacija smiri. Ona ovisi i o situaciji u svijetu, što će biti s ratom. Neizvjesnost je velika i nitko ne drži stvar pod kontrolom. To se treba reflektirati na nekakav oblik potrošnje”, rekao je Adrović.

Prema zadnjim podacima, kaže šef HUB-a, rastu krediti većim tvrtkama, pogotovo onima koje uvoze ili se bave energijom. – To znači da inflacija djeluje i da sa svakim novim ciklusom nabave treba još novca. Krediti stanovništvu nisu tako veliki, stambeni rastu oko 9 posto, a gotovinski oko 4 posto, rekao je Adrović. – Potražnja za novcem raste, dodao je.