Rastu plaće službenika EU-a: Evo koliko bi mogli zarađivati hrvatski europarlamentarci, a koliko čelnici EU

Plaće za skoro 50 tisuća službenika i dužnosnika Europske unije usklađuju se s inflacijom i povećavaju za 6,9 posto, i to retroaktivno od 1. srpnja, javljaju njemački tabloid Bild i europski news portal Politico.eu, pozivajući se na interne dokumente Europske komisije koji su temelj za ovotjedne pregovore o proračunu EU-a za sljedeću godinu.

Prema neslužbenom izračunu Večernjeg lista, povećanje od 7 posto značilo bi dodatnih 1.817 eura mjesečno za potpredsjednicu Europske komisije iz Hrvatske, Dubravku Šuicu, koja bez tog povećanja, također prema neslužbenom izračunu, prima oko 25.960 eura mjesečno.

Hrvatskim europarlamentarcima, kao i svim zastupnicima u EP-u, usklađivanje plaće s inflacijom značilo bi u prosjeku 632 eura više na mjesečnoj razini – ukupno oko 9.800 eura, piše Bild (premda točan iznos ovisi o tome je li koji zastupnik i potpredsjednik nekog odbora). Osim plaće, zastupnici u Europskom parlamentu dobivaju i iznos od 4.778 eura mjesečno za “troškove”, za koje po novom prijedlogu više neće morati prilagati račune kao dokaz, piše Politico.

Za predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen predloženo 6,9-postotno povećanje plaće značilo bi dodatnih 2.015 eura mjesečno, na dosadašnji iznos od oko 28.660 eura mjesečno.

Usklađivanje plaća s inflacijom zakonska je i ugovorna obveza, a na usklađivanje plaća europskih dužnosnika i činovnika utječe stopa inflacije u Belgiji i Luksemburgu, no pregovori o proračunu EU-a za sljedeću godinu, u sklopu kojih će se urediti pitanje usklađenja s inflacijom u ovoj godini, mogli bi se zakomplicirati jer se javljaju glasovi koji pozivaju na štednju, odnosno jednokratnu suspenziju automatskog povećanja plaća u europskim institucijama. Europski parlament želi stvoriti nova radna mjesta za koja treba dodatni novac: još 52 stalna radna mjesta u administraciji i 116 mjesta za dodatne asistente europarlamentaraca. Navodno 11 od 27 država članica izražava protivljenje takvom povećanju proračuna za Europski parlament, piše Politico.

Prošle godine europski proračun za 2022. pregovaran je posljednjeg dana zakonskog roka, nekoliko minuta prije ponoći s 15. na 16. studenoga, a HDZ-ovac Karlo Ressler zastupao je u tim pregovorima Europski parlament kao najmlađi glavni pregovarač za proračun u povijesti EU-a. Tada se pohvalio da je ispregovarao rekordan europski proračun, ojačan za 480 milijuna eura za razne programe od poticaja za digitalnu i zelenu tranziciju do potpora poduzetnicima. Ovaj put glavni pregovarač EP-a za proračun za 2023. je rumunjski liberal Nicolae Stefanuta.

– Proračun EU-a mora biti štit europske demokracije i mora pokazati jednu jednostavnu stvar: da smo ujedinjeni i u dobrim i u lošim vremenima, rekao je Stefanuta u nedavnoj raspravi u Europskom parlamentu.