Nizozemska zastupnica EU parlamenta optužila zemlje EU da špijunskim softverima nadziru građane

Brojne europske zemlje koriste softver za špijunažu, prenosi DW. Demokratska prava su ugrožena, stoji u izvještaju Europskog parlamenta.

Kada je Elon Musk kupio Twitter, europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton je odmah upozorio tu američku kompaniju da se mora držati pravila „natjecanja“ koja vrijede u Europskoj uniji. No, kad se priča o zloporabi špijunskog softvera od strane europskih vlada, to ne zanima gotovo nikoga u europskim institucijama u Bruxellesu, kaže izvjestiteljica Pega odbora Europskog parlamenta, nizozemska EU-zastupnica Sophie in ‘t Veld. Pritom se, kako kaže, radi o ozbiljnoj prijetnji demokratskim pravima jer europske vlade pod krinkom brige oko nacionalne sigurnosti nekontrolirano koriste Pegasus i slične softvere, te špijuniraju vladine kritičare, novinare ili oporbenjake, prenosi Index.

Europska afera

– Zloporaba je sveeuropska afera, stoji u međuizvještaju istražnog odbora koji je u utorak (8.11.) prezentirala Sophie in ‘t Veld.  – Zemlje članice su koristile softver za nadzor protiv svojih građana u političke svrhe, odnosno kako bi zataškale korupciju i kriminalne aktivnosti, tvrdi ona.

Pritom, kako je dodala, niti jedna nacionalna institucija nije bila spremna dati konkretne informacije Europskom parlamentu pa se komisija u svom radu morala osloniti na javno dostupne podatke. Odbor je ipak uvjeren da je uspio skupiti znatnu količinu činjenica. – Ako se puzzle sastoje od 1000 dijelova, mi u rukama imamo 900 komada, kaže Sophie in ‘t Veld.

Može se poći od toga da su sve zemlje članice EU-a kupile špijunski softver i da neke na trgovini s njim dobro zarađuju, dodaje nizozemska zastupnica u parlamentu EU-a.  – Cipar i Bugarska su izvozni centri, Irska organizira porezne aranžmane. A Luksemburg je financijsko središte za mnoge aktere među proizvođačima, tvrdi.

Takozvani Wiretapper’s Ball, godišnji sastanak aktera iz te industrije, održava se u Pragu i na glasu je kao omiljeno okupljalište glavnih protagonista. Najpoznatiji primjer je izraelska kompanija NSO, koja proizvodi špijunski softver Pegasus – koji je nedavno u Grčkoj prouzročio veliki politički skandal. To poduzeće ima predstavništva na Cipru i u Bugarskoj, a financijske transakcije obavlja preko Luksemburga. NSO profitira od unutarnjeg tržišta EU-a i slobode kretanja unutar Europske unije. Prodaja softvera je svjesno organizirana na netransparentan način, a financijska konstrukcija je kompleksna, stoji u izvještaju predočenom u Bruxellesu: „posao cvjeta, on je unosan.“

Grčka, Mađarska, Poljska…

Najpoznatija žrtva špijunaže oporbenih političara i novinara u Grčkoj je šef socijaldemokratske stranke Pasok i europski zastupnik Nikos Androulakis. Njegov mobilni telefon je bio „inficiran“ softverom za nadzor Predator. U međuvremenu su liste mogućih žrtava neovlaštenog nadzora postale sve duže. Prošli vikend je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis ponovno demantirao da ima bilo kakve veze s najnovijim otkrićima.

– Sramota je i tvrditi da je premijer špijunirao svoje vlastite ministre, kazao je na postaji ANT1.

Nikos Marantzidis, medijski stručnjak na Sveučilištu u Solunu, smatra pak da je šef vlade itekako odgovoran: „Najprije je on rekao da je sve u skladu sa zakonom, a sad kaže da će riješiti probleme s Pegasusom i Predatorom. Nemoguće je vjerovati svemu onome što on kaže“, tvrdi Marantzidis. Dodaje kako je najgore da je zbog te afere duboko potreseno povjerenje Grka u demokraciju u njihovoj zemlji.

– Mnogi su šokirani zato što opet ulazimo u autoritarnu fazu, zaključio je Marantzidis.

U međuvremenu, grčka vlada najavljuje kako želi zabraniti prodaju špijunskog softvera. Izvještaj Europskog parlamenta se opširno bavi i postupcima vlada u Budimpešti i Varšavi. Mađarska je, kako se tvrdi, jedna od prvih zemalja EU-a koje su bile umiješane u skandal oko nadzora. Po navodima organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, u toj zemlji je nadzirano više od 300 političkih aktivista, novinara, odvjetnika i drugih osoba.

„Korištenje Pegasusa se čini kao dio strategije kalkuliranog strateškog uništavanja slobode medija i mišljenja od strane (mađarske) vlade“, stoji u izvještaju.

Poljska je prošle godine praktički ukinula ograničenja po pitanju pravnih mogućnost nadzora. „Prava žrtava su minimizirana, a pravna sredstva su u praksi postala beznačajna“, tvrdi se u izvještaju. Vladajuća stranka ima punu kontrolu nadzora, a žrtve se ne mogu nikome obratiti za pomoć, dodaje se.

Apel Amnesty Internationala

Amnesty International je u međuvremenu prikupio više od 100.000 potpisa za peticiju upućenu Ujedinjenim narodima, s ciljem zabrane prodaje i distribucije špijunskog softvera.

– Hitno je potrebno bolje zaštititi ljudska prava po pitanju izvoza tehnologije za nadzor, piše glavna direktorica Amnestyja Agnès Callamard.

– Upravo prolazimo kroz globalnu krizu zbog špijunskog softvera, u sklopu koje se ciljano napada privatnu sferu novinara, aktivista i odvjetnika kako bi ih se ušutkalo ili zastrašilo, dodala je. Članice UN-a moraju prestati s praksom ili korištenja takvog softvera kao sredstva pritiska ili toleriranja te prakse, dodaje ona.