Istraživanje pokazuje da više od trećine roditelja u Hrvatskoj smatra fizičko kažnjavanje djece prihvatljivim

Nasilje u obitelji najčešći je oblik nasilja kojem su djeca izložena, a  istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj više od trećine roditelja smatra prihvatljivim tjelesno kažnjavanje djece, iako je ono zakonom zabranjeno, ističe Ured pravobraniteljice za djecu.

Prijave koje Ured prima najčešće se odnose na povrede prava djece u odgojno-obrazovnom sustavu te u području obiteljske skrbi, a na trećem mjestu je nasilje i zanemarivanje djece, kazala je Hini pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u povodu današnjeg Svjetskog dana prava djece, prenosi Index.

Lani je Ured zaprimio 2004 prijave, među kojima se 478 odnosilo na obrazovna prava, 426 na roditeljsku skrb te 269 na nasilje nad djecom i zanemarivanje. Najveći broj prijava odnosio se na nasilje u obitelji (76), potom na nasilje na drugim mjestima i internetu (65) te na nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama (51).

Iako podaci govore da je svako peto dijete žrtva nekog oblika nasilja u Hrvatskoj, a svako treće na društvenim mrežama, Pirnat Dragičević navodi da je fizičko i psihičko nasilje nad djecom još češće od toga, a naročito nasilje odraslih nad djecom. Poručuje i da je potrebno ozbiljno shvatiti porast nasilja na internetu.

Porast obiteljskog nasilja tijekom pandemije

– Kad je riječ o nasilju i zanemarivanju u obitelji, valja imati na umu da se mnogi slučajevi uopće ne prijavljuju – zbog straha, srama, nepovjerenja u sustav, ali i neprepoznavanja da određena ponašanja predstavljaju nasilje, kazala je Pirnat Dragičević. Porast pojave obiteljskoga nasilja, kaže, očekivan je u uvjetima pandemije i drugih stresnih čimbenika koji su se nepovoljno odrazili na odnose u obiteljima.

– Stoga je nužno kroz edukativne kampanje i preventivne aktivnosti trajno osvještavati javnost o neprihvatljivosti nasilja nad djecom te ohrabrivati prijavljivanje svakog nasilja, uključujući i sumnju da je dijete izloženo nasilju, poručila je Pirnat Dragičević.

Proteklih godina Ured pravobraniteljice najviše je upozoravao na blage presude za spolno zlostavljanje djece. Lani su prijavljena 804 kaznena djela spolne naravi na štetu djece, što je 231 više u odnosu na 2020.

– U sudskoj praksi često vidimo da se počinitelji puštaju da se brane sa slobode, da kazneni postupak traje i po nekoliko godina, a kad napokon dođe do presude, za počinjenje spolnih delikata na štetu djece izriču se vrlo blage kazne, izrečene kazne zatvora zamjenjuju se radom za opće dobro ili uvjetnom kaznom, kaže Pirnat Dragičević.

Samo 56 osuđenih za spolno zlostavljanje dobilo bezuvjetnu kaznu

O tome, ističe, svjedoče i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je, za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, u 2021. osuđeno 115 počinitelja, među kojima je samo njih 56 osuđeno na bezuvjetnu kaznu zatvora.

Zatvorsku kaznu od 3 do 6 mjeseci dobio je jedan počinitelj, 22 dobila su kaznu od 6 do 12 mjeseci, devetero je dobilo kaznu od jedne do dvije godine, petoro od dvije do tri godine, njih 13 je dobilo kaznu od tri do pet godina te petero kaznu zatvora od pet do 10 godina. U 49 slučajeva počiniteljima seksualnog nasilja nad djecom izrečena je uvjetna osuda, dok je u 10 slučajeva kao kazna izrečen rad za opće dobro.

Pravobraniteljica ističe da je potrebno mijenjanje sudske prakse i uvođenje obavezne edukacije sudaca koji donose odluke o kažnjavanju počinitelja seksualnog nasilja nad djecom. Nužno je to kako bi se upoznali s različitim oblicima seksualnog zlostavljanja djeteta i težinom posljedica takvog nasilja za dijete te se osvjedočili o nužnosti adekvatnog kažnjavanja počinitelja.

U pogledu prevencije vršnjačkoga nasilja u sustavu odgoja i obrazovanja, napominje da, iako se bilježe određeni pomaci u donošenju propisa i u praksi, postupanja škola još uvijek nisu ujednačena, a ponekad ni dovoljno stručna. – U sferi zaštite od nasilja i zlostavljanja, kod vršnjačkog nasilja treba imati na umu da je i nasilnik vrlo često nesretno dijete kojemu je također potrebna pomoć, poručila je pravobraniteljica.