Istraživanje pokazalo da postoji veza između osobnosti i vrste glazbe koju volimo. Evo što vaš izbor glazbe govori o vama
Pixabay
Veza između vrste glazbe koju volimo i osobnosti još nije dovoljno istražena, ali postoje neki rezultati koji pokazuju da oni ipak jesu povezani bar do neke mjere.
Naime, jedno istraživanje obuhvatilo je više od 36 tisuća ispitanika širom svijeta i oni su dobili zadatak ocijeniti 104 glazbena stila, a također su popunjavali i pitanja u vezi s velikih pet crta osobnosti i svojom omiljenom glazbom, prenosi N1.
Rezultati su pokazali da su osobnost i glazbeni ukusi povezani, ali postoje i drugi faktori. Ovo su neki od zaključaka tko voli kakvu muziku:
Pop muziku vole ekstrovertni, iskreni i konvencionalni ljudi. Iako su oni vrijedni i imaju visoko samopouzdanje, pokazalo se da nisu toliko kreativni i opušteni kao ljubitelji drugih žanrova.
Rap i hip hop muziku slušaju ljudi koji također imaju visoko samopouzdanje, a koji su prilično otvoreni. Usprkos stereotipu da su ljubitelji ove muzike agresivni, takva veza nije pronađena.
Ljudi koji slušaju country glazbu uglavnom su vrijedni, druželjubivi i konzervativni. Iako su teme često povezane sa slomljenim srcem, ljudi koji slušaju country su uglavnom emotivno stabilni.
Iako rock i heavy metal glazba imaju veze s bijesom i agresijom, fanovi ovih žanrova su nježni, kreativni i introvertni, pokazalo je istraživanje. Također imaju nisko samopouzdanje.
Fanovi indie žanra su introvertni, pametni i kreativni, ali manje vrijedni i nježni od fanova drugih žanrova. Karakterizira ih i pasivnost, anksioznost i nisko samopouzdanje.
Dance glazbu vole oni koji su uglavnom druželjubivi, probitačni i otvoreni za nova iskustva, ali manje nježni od ostalih.
Ljubitelji klasične glazbe pokazali su se kao donekle introvertni, ali zadovoljni sami sobom. Pokazalo se da u sebi imaju kreativnosti i puno samopouzdanja.
Jazz, blues i soul glazbu slušaju ekstroverti s puno samopouzdanja, a oni su također i jako kreativni, inteligentni i zadovoljni svojim životom.
Ovo istraživanje otkrilo je i da ljudi sebe često definiraju kroz svoj glazbeni ukus i da ga koriste kao način da se nekom približe, zbog čega kritika njihovog glazbenog ukusa može djelovati kao kritika njih.
