HLK upozorava da će forsiranje rada u domovima zdravlja urušiti primarnu zdravstvenu zaštitu
Pixabay
Hrvatska liječnička komora (HLK) u utorak je upozorila da predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti forsiraju rad u domovima zdravlja te će dovesti do daljnjeg urušavanja primarne zdravstvene zaštite.
Predsjednik HLK-a Krešimir Luetić kaže da je forsiranje rada u domovima zdravlja u izravnoj suprotnosti s deklariranim reformskim ciljem ministra Vilija Beroša o jačanju primarne zdravstvene zaštite jer će onemogućiti kadrovsku obnovu tog dijela zdravstvene skrbi, prenosi N1.
– Želimo jasno upozoriti Ministarstvo da će koncept primarne zdravstvene zaštite koji predlažu, a koji otežava slobodan izbor o radu u domu zdravlja ili ugovornoj privatnoj praksi, ubrzati daljnje kadrovsko urušavanje primarne zdravstvene zaštite, priopćila je Komora u utorak, zadnji dan javne rasprave o ključnim zakonima za reformu zdravstva.
HLK u primjedbama na predložene zakone traži da se liberalizira pravo liječnika obiteljske medicine da sami odlučuju o obliku svojeg rada, tj. da im se olakša odlazak u privatnu praksu obiteljske medicine koja ima ugovor s HZZO-om.
Taj oblik rada liječnicima pruža bolje financijske uvjete i jedan je od načina da se obiteljska medicina ponovno učini privlačnom specijalizacijom i mjestom rada, ističe HKL.
Protive se i ukidanju sadašnje zakonske odredbe o maksimalno 25 posto ordinacija u pojedinoj specijalizaciji u sklopu domova zdravlja kao i podizanju uvjeta za otvaranje privatne prakse s dosadašnjih godinu dana rada u domu zdravlja na pet godina rada.
Kako bi se zadržalo kadrove u javnome zdravstvu, Komora je predložila i zadržavanje sadašnjeg modela dopunskog rada liječnika te iznijela protivljenje predloženoj obavezi jednogodišnjeg rada novodiplomiranih liječnika.
Predložila je i ograničenje broja mandata rukovoditelja na svim razinama, kao i novi model specijalističkog usavršavanja.
U Komori smatraju da bi njihovi prijedlozi ograničenja broja mandata rukovoditelja i novi model specijalističkog usavršavanja imali dugoročno blagotvorne učinke na održivost ljudskih resursa u javnom zdravstvu.
Zagovaraju ograničenje na najviše dva mandata za sve razine upravljanja – od ravnatelja i upravnih vijeća do šefova klinika, zavoda i odjela.
– To bi bila važna promjena paradigme upravljanja u javnom zdravstvu. Činjenica prolaznosti svih voditelja treba od njih izvući najbolje, a eliminirati negativne učinke vječnog šefovanja, naglašava Luetić.
Komora predlaže cjelovitu reformu modela specijalističkog usavršavanja s centralnim planiranjem, raspisivanjem, dodjeljivanjem, financiranjem i nadzorom te evaluacijom specijalističkog usavršavanja.
Predložila je također da ona preuzme javne ovlasti upravljanja novim modelom specijalističkog usavršavanja, o čemu će, kažu u Komori, detaljnije javno progovoriti do kraja ovog tjedna.
