Odgojitelji organiziraju prosvjed jer više od 80 posto vrtića ne poštuje pedagoški standard

80 posto vrtića u Hrvatskoj ne poštuje Državni pedagoški standard (DPS), a on daje osnovne okvire koliko prostora, kakav prostor, koliko odgojitelja na koliko djece mora biti, kazala je Katarina Turković Gulin iz udruge SIDRO koja okuplja odgojitelje i roditelje u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću, prenosi N1

Jedan odgojitelj, 36 djece, 40 kvadrata

Primjerice, iako Državni pedagoški standard propisuje da na osmero djece jasličke dobi rade dva odgojitelja te je potrebno osigurati prostor od pet metara kvadratnih po djetetu, postoje brojni primjeri jasličkih skupine u kojoj je 36 djece nagurano u 40 metra kvadratna, s jednim odgojiteljem u smjeni.

Državni pedagoški standard propisuje da se u mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi od jedne do dvije godine može uključiti najviše desetero djece, od jedne do tri godine može se uključiti najviše 12 djece,.

Od tri godine do polaska u školu može se uključiti najviše 20 djece, od četiri godine do polaska u školu može se uključiti najviše 22 djece.

Na terenu je, kaže Turković Gulin, čista improvizacija pa tako u nekim prostorima koji su 40-ak četvornih metara prenamijenjenih tavanskih ili podrumskih prostora, upisano i do 36 jasličara od godinu dana. Ili 35 djece u dobi tri do četiri godine.

DPS propisuje da na osmero djece u dobi od jedne do dvije godine rade dva odgojitelja. “Mi uvijek imamo po jednog odgojitelja u smjeni”, ističe Turković Gulin, dodajući da to nije sigurno, te onemogućuje da se kvalitetno posveti djeci. Iako to zakon omogućuje, dodatno se ne zapošljavaju ljudi.

– Sigurnost i zdravlje djece je ugroženo, mi smo ti koji smo odgovorni za sve unutra, dolazi i do krivičnih prijava kada dođe do velikih problema, naglasila je.

Nedostaje 5000 odgojitelja

Turković Gulin kaže da prema procjenama nedostaje oko 5000 odgojitelja. U vrtićima, uz odgojitelje, nedostaje i logopeda, psihologa, rehabilitatora, ali i drugog kadra.

Manji vrtići imaju određeni broj sati nekog stručnjaka, primjerice pedagoga.

– U nekoj manjoj sredini imate pedagoga zaposliti na šest sat tjedno. Što će taj pedagog raditi ostatak radnog vremena i kako će zaraditi punu plaću i zašto bi uopće živio tako. To je nešto što odbija ljude, poručila je.

Prekovremeni rad se, dodaje, ne evidentira nego se pokušava podmetnuti priča o preraspodjeli radnog vremena. Zakon o radu ne dopušta takvo nešto no pokušava im, ističe, to podmetnuti jer poslodavci nemaju novaca da bi platili prekovremeno.

Turković Gulin ističe i kako izmjene i dopune Zakona o predškolskom obrazovanju koje su na snagu stupile u svibnju višestruko diskriminiraju  – roditelje, djecu prema mjestu rođenja, odgojitelje, pa tako udruga Sidro priprema zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti.

Onaj tren kada je Ministarstvo obrazovanja izbacilo iz zakona stavku o financiranju predškolskog odgoja, predalo je to jedinicama lokalne samouprave i dalo im autonomiju u donošenju odluka. Cijeli sustav se financira iz lokalnih proračuna i sve ovisi o lokalnim odlukama.

Jedini bez plaće iz proračuna

Predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Iskra Vostrel Prpić kazala je kako su odgojitelji jedini obrazovni radnici koji nemaju sufinanciranje od strane države. Sadašnji decentraliziran sustav znači da je financiranje prepušteno jedinicama lokalne samouprave pa su i sredstva koja se izdvajaju različita.

– Imate 1800 osnivača i gotovo jednako toliko visina plaća, navodi Vostrel Prpić, dodajući da Zakon o predškolskom propisuje da plaća mora biti na visini prosječne u školi. Plaće su u razmaku i do 2000 kuna, što je, naglašava, nedopustivo.

– Imamo problem što pregovaramo i dogovaramo plaće sa svakom općinom i gradom, a učitelji dogovaraju isključivo s Vladom, i to se poštuje bez obzira gdje radio u Hrvatskoj. Za razliku od zaposlenika u dječjim vrtićima gdje uvelike ovisi o lokalnoj odluci. Radi se o kršenju zakona, poručila je.

Prosvjed: Mislite da možete bez nas?

Ekonomske cijene vrtića su diljem zemlje različite – pa tako neki vrtići koji koštaju 1600 kuna, 900 kuna, 600 kuna, 100 kuna, a neki su besplatni. – To su veoma velike razlike i to je diskriminacija roditelja, ali i djece. Taj problem nemamo u školama, ističe Vostrel Prpić.

Stoga će sindikati i strukovne udruge održati prosvjedni skup 22. listopada na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića s kojeg će poslati poruku da se država mora uključiti u financiranje predškolskog odgoja čime će se stvoriti uvjeti za rad prema Državnom pedagoškom standardu i zakonu.

– Jednakost, sigurnost i kvaliteta u vrtićima. Ili mislite da možete bez nas? Želite li naš otkaz? ! naziv je prosvjeda koji će održati simbolično u 12 sati i 5 minuta.

Prosvjedom traže da se poštuje Zakon o predškolskom odgoju, da se u izmjene svih akata uključe ljudi iz prakse, da se Državni pedagoški standard poštuje o cijelosti, da se poštuje Zakon o radu, a sve to se, poručuju, neće moći dogoditi dok se država ne uključi financiranjem ranog i predškolskog odgoja.