Meteorolog: “Zima bi u Hrvatskoj mogla biti toplija nego što je uobičajeno”

Krunoslav Mikec, dipl. ing., iz Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a, za emisiju Klimatski izazov Prvog programa Hrvatskog radija pripremio je stručni komentar o dugoročnim prognozama o kojima se posljednjih dana zbog stanja s energentima dosta piše.

Mikec dugoročne vremenske prognoze za područje Hrvatske priprema već više od 10 godina.

Njegov komentar prenosimo s HRT-a.

“Blage i relativno tople zime postale su kod nas normalne zadnjih nekoliko godina. Naime, posljednja zima koja je bila prosječno hladna u većini krajeva Hrvatske bila je ona na prijelazu od 2016. na 2017. godinu, kada je hladnoću tijekom sezone donio siječanj, koji je bio čak i zamjetno hladniji nego što je uobičajeno. Dakle, ako se prognozira samo po iskustvu, odnosno prema perzistenciji i toplini koja gotovo iz mjeseca u mjesec potvrđuje da smo u razdoblju globalnog zatopljenja – očekivati hladnu, a posebno vrlo hladnu zimu ne bi bilo logično.”

I prognostički su modeli za dugoročne prognoze kod nas na tom tragu. Naime, prema najnovijim dostupnim dugoročnim prognozama, u Hrvatskoj velika je vjerojatnost da će zima biti barem malo toplija od prosjeka. Uz iznadprosječnu toplinu, koja je izgledna u cjelini za tromjesečno razdoblje od početka prosinca 2022. do kraja veljače 2023. godine, mogu se očekivati i povremena kraća hladnija razdoblja.

Ako se gleda svaki zimski mjesec posebno, u prosincu i veljači povećana je vjerojatnost za srednju mjesečnu temperaturu zraka višu od prosječne, a u siječnju postoji signal za srednju mjesečnu temperaturu najviše oko prosjeka ili čak nižu od prosjeka, barem u kopnenim područjima. Uz to količina oborine mogla bi u prosincu biti veća od prosječne, odnosno mjesec bi mogao biti kišovitiji nego što je uobičajeno na Jadranu i u područjima uz Jadran.

Veća količina oborine od klimatoloških srednjih vrijednosti moguća je i u siječnju, i to u većini predjela. Stoga bi, ako se ostvari prognoza prosječno toplog, tj. preciznije rečeno hladnog siječnja, uz veću količinu oborine od prosjeka, prvi mjesec u 2023. godini mogao biti snježni mjesec, barem u kontinentalnim predjelima, i to posebice u gorskoj Hrvatskoj.

No pouzdanost ovakve prognoze nije velika”.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...