Sindikati o Vladinom paketu mjeru: “Samo rast plaća može zaštititi životni standard radnika”

Na sjednici Vlade predstavljen je sveobuhvatan jesenski paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.

Sindikalisti mjere podržavaju, ali smatraju da bi paralelno trebalo povisiti plaće.

– Samo rast plaća može zaštititi životni standard radnika. Zamrzavanje cijene struje do travnja sljedeće godine je dobra vijest, podupiremo i subvencije, ali da one završe zaista kod onih kojima su potrebne. Vladu pozivamo da razmotri i dodatne mjere kojima bi se osiguralo da plin proizveden u Hrvatskoj bude dostupan hrvatskim građanima, ali i onim poduzetnicima kojima predstavlja primarnu sirovinu ili temeljni energent proizvodnje, i to po cijenama ovisnima o stvarnim troškovima njegove proizvodnje, a ne cijeni na svjetskim burzama. S ciljem poticanja rasta plaća, odnosno zadržavanja njihove realne vrijednosti, trebalo je povećati osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio plaće. s obzirom na to da će pravo na energetski dodatak ostvariti svi umirovljenici s mirovinama nižim od 4.360 kuna, pravo na energetski dodatak trebalo bi proširiti i na sve radnike s plaćama ispod te granice i to uplatom na njihove osobne račune.

Krešimir Sever iz NSH ističe da se boji tri stvari. Prvo da zamrzavanjem cijena trgovci mogu shvatiti da im se ne isplati prodavati po toj cijeni pa izazvati umjetnu nestašicu. Drugo, ako su prisiljeni spustiti ovih sedam cijena, da ne nadoknade dobit povećanjem cijena drugih artikala i treće da proizvođači, ako im se neće isplatiti, prestanu proizvoditi. Kao što već sad nemamo mljekara ni svinjogojaca.

– I jasno je da sve treba biti popraćeno podizanjem plaća u javnom i privatnom sektoru, jer puno je tvrtki s velikim dobitima, a vrlo niskim plaćama. Sasvim je sigurno da iznos veći od 20 milijardi kuna neće biti stvarni iznos jer se u jednom dijelu radi o nekim jamstvima. Šteta je što u Hrvatskoj nemamo razrađeni sustav potrebitih za ovakve situacije, dakle, praćenja i onih prihoda koji nisu vezani samo uz plaće i mirovine, nego uz rentijerstvo i turizam. Mjere bi tada mogle biti bolje ciljane pa kome ne trebaju ne bi dobio potporu, a kome trebaju dobio bi i više. Cijena plina će biti ogroman udar na gospodarstvo, a što radi gospodarstvo onda to ‘iskrca‘ kroz povećanje cijene i tako ukrug. Tražili smo da se i plin iz boce stavi pod nadzor, obećano je da hoće. Izuzetno je važno da se najavljuju dodatni porezi na dodatne zarade koje mnogi ostvaruju zloupotrebljavajući krizu i ostvaruju ekstra profite. Dobro je da će se to oporezivati dodatnim stopama što traži i Europska konfederacija sindikata. Dok je na jedne udar, drugi to debelo koriste i zato trebaju platiti svoj doprinos u državni proračun – zaključuje Sever za Jutarnji.