Više od polovine Hrvata ne može si priuštiti jednotjedni odmor: “U društvu smo Srbije i Albanije, prosječna plaća je varljiv faktor”

Prosječna plaća hrvatskih građana više ne može podnijeti prosječne cijene smještaja na moru. Četveročlana obitelj za jednotjedni boravak u privatnom smještaju na hrvatskom Jadranu mora izdvojiti najmanje 4000 kuna, a cijene se penju i do 20.000.

‘Sve to je jednostavno previše za prosječna primanja u Hrvatskoj koja prema posljednjim podacima iznose u medijalnom iznosu 6500 kuna, što znači da polovica građana ima nižu plaću od navedene’, rekla je ekonomistica Marina Tkalec koja je gostovala u HRT-ovoj emisiji ‘Dobro jutro, Hrvatska’. Prema podacima Eurostata, više od polovine Hrvata (51,3 posto) u dobi od 16 godina nadalje ne može si priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan mjesta u kojem žive.

Tkalec podsjeća da je Hrvatska u skupini zemalja koje su na samom dnu ekonomskog rasta i među najsiromašnijim zemljama u Europi, ‘u društvu’ s Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom. Slične pokazatelje imaju Bugarska i Rumunjska, koje su malo ispod nas ili otprilike na našoj razini BDP-a po glavi stanovnika.

Ako se gledaju sudionici Eurostatova istraživanja po razinama dohotka, oni siromašniji koji imaju niže razine, njih 80 posto, ne mogu si priuštiti jednotjedni odmor. Među onima s većom razinom dohotka trećina si ne može priuštiti odmor.

‘Dobro je da se taj udio smanjivao kroz godine jer smo ostvarivali velike stope rasta BDP-a i imali smo zamjetniji rast neto plaća, pa je taj pokazatelj kroz 2019., 2020., 2021. pao na otprilike 42 posto. Prosječna plaća je varljiv indikator’, rekla je Tkalec za HRT, objašnjavajući da on uzima u obzir vrlo visoke vrijednosti, a zapravo većina zarađuje dohotke koji su daleko ispod 1000 eura naše možda ciljane prosječne plaće. ‘Kada uzmete prosjek, to pomakne sve malo gore, a zapravo 50 posto ljudi zarađuje puno, puno manje od toga’, dodala je.