Na hrvatsko tržište dolaze zamjenski lijekovi: Struka uvjerava da nikakvog straha za pacijenta nema

Zamjenski lijekovi koji na tržište dolaze kada isteknu patentna prava originalnom lijeku potencijalno su rješenje za nagomilane dugove zdravstva.

U hrvatskom su zdravstvenom sustavu uštede nužne, osobito one u potrošnji lijekova. Naime, već desetljećima svjedočimo nagomilanim dugovima za lijekove koji se, nakon brojnih sanacija Ministarstva financija, i dalje ne smanjuju. Dapače, samo rastu da bi krajem travnja ove godine dosegli nešto više od šest milijardi kuna.

Dio je dugova, upozoravaju već neko vrijeme iz HUP – Udruge proizvođača lijekova, moguće smanjiti, odnosno godišnja bi se štednja mogla podići s trenutnih 300 milijuna na čak milijardu kuna kada bi se povećala potrošnja te ubrzala procedura uvrštavanja generičkih lijekova na listu lijekova HZZO-a.

Riječ je o zamjenskim lijekovima koji na tržište dolaze kada isteknu patentna prava originalnom lijeku. Kako njihovo stavljanje na tržište znači veću konkurenciju istovremeno dolazi do pada cijena lijeka. A situacija je, prema podacima iz 2019., takva da 61 posto volumena u potrošnji lijekova na recept u Hrvatskoj čine generički lijekovi, a isti uzimaju tek 5% ukupnog zdravstvenog budžeta.

“Iako ovaj postotak raste s godinama, još uvijek je nešto niži od EU prosjeka koji je na 67 posto. To nam pokazuje da još uvijek postoji veliki potencijal upotrebe generičkih lijekova kod nas”, ističu iz HUP-Udruge proizvođača lijekova čiji su članovi, u razdoblju od 2010. do 2020., investirali ukupno 5,4 milijardi kuna. Što se biosličnih lijekova tiče, situacija je daleko gora te su isti 2019. zauzimali skromnih 13 posto tržišta.

Komplicirana procedura
Jedan od razloga slabije potrošnje generičkih i biosličnih lijekova, što uzrokuje veće izdatke za lijekove, je i procedura kroz koju proizvođači moraju proći da bi dospjeli na listu HZZO-a.

Jerko Jakšić, predsjednik Uprave PharmaS-a te predsjednik HUP Udruge proizvođača lijekova, objašnjava da proces stavljanja generičkog lijeka na tržište traje otprilike godinu do dvije.

“Prva etapa je registracija lijeka pri HALMED-u ili, za bioslične lijekove, pri Europskoj medicinskoj agenciji (EMA). Nakon odobrenja od HALMED-a ili EMA-e, potrebno je još do šest mjeseci da HZZO stavi lijekove na listu. Iako je situacija nešto bolja nego prije desetak godina, taj dio pri HZZO-u bi se svakako mogao i trebao ubrzati.

Naime, nakon HALMED-a i EMA-e lijekovi bi automatski trebali biti uvršteni na liste lijekova, bez dodatnih administrativnih koraka jer za njih nema nikakve potrebe. Nažalost, i ovdje imamo primjer otpora promjenama i prilagodbe sustava te klasične sporosti administracije”, ističe Jakšić. Dodaje da bi automatsko uvrštavanje ubrzalo procese i dolazak lijekova na tržište te jeftinijih terapija za pacijente za tri do šest mjeseci.

“Donijelo bi i uštede od nekoliko desetaka milijuna kuna na godišnjoj razini za cijelo tržište”, kaže predsjednik Uprave PharmaS-a. Iz HUP-a napominju da je uloga generičkih i biosličnih lijekova iznimno važna i za sustav i za pacijente.

“Naime, ovi lijekovi čine mnoge ključne terapije dostupne većem broju pacijenta, i to za isti ili manji trošak nego što je to prije njihovog uvođenja. Primjerice, dvije do tri kutijice lijeka na recept koje se izdaju u Hrvatskoj dolaze iz generičke industrije, a udio generičkih lijekova u trošku svih lijekova je samo 27 posto. Ako gledamo ljekarnički sustav, udio generičkih lijekova je 65 posto, a to čini manje od 40% budžeta za lijekove”, objašnjavaju za Poslovni dnevnik.

Velik potencijal korištenja

Također, nikakvog straha za pacijenta nema jer, podsjećaju iz HUP Udruge proizvođača lijekova, lijekovi na recept i generički lijekovi, najuređeniji su dio zdravstvenog sustava.

Jerko Jakšić napominje da su njihov značaj liječnici obiteljske medicine odavno prepoznali. Međutim, bolnički liječnici još ne slijede njihov primjer.

“Bolnički liječnici imaju niži stupanj poznavanja generičkih, a pogotovo biosličnih terapija, kao i razvijenu svijest o financijskim uštedama koje mogu omogućiti. Tu postoji veliki neiskorišteni potencijal, prije svega u smislu korištenja jeftinijih generičkih i biosličnih terapije kako bi se bolnicama smanjili troškovi”, navodi Jakšić.

Nekoliko je, dakle, mehanizama koje moramo mijenjati da bi pospješili uvođenje generički i biosličnih lijekova, a time i doprinijeli značajnim uštedama.

“Potrebno je sustavno provoditi postojeće regulative za određivanje cijene lijekova, brže uvrštavati generičke lijekova na listu lijekova HZZO-a, te omogućiti bržu penetraciju generičkih kao i biosličnih lijekova u bolnički sustav”, napominju iz HUP Udruge proizvođača lijekova.

Ovim mjerama, uz mjerenja ishoda liječenja, navode, mogu se postići uštede u sustavu zdravstva i do milijardu kuna godišnje. Rješenje dakle, vladajući imaju. No da li i volje?