EU predlaže izmjenu označavanja roka trajanja na hrani: Uskoro nećemo više čitati “najbolje upotrijebiti do…”?
Ilustracija, nije nužno povezana s događajem ili akterima priče
Sve više trgovačkih lanaca u Velikoj Britaniji ukida “najbolje upotrijebiti do” rokove trajanja s proizvoda kao što su pakiranja zelene salate, krastavaca, paprike, riže, tjestenine i ulja. Na taj način pokušava se riješiti problem prekomjernog bacanja hrane.
Hrvatica s londonskom adresom, Josipa Kukor, za RTL kaže: “I sama sam radila u jednom od tih marketa i znam koliko se baca voća i povrća iako super izgleda, baš zbog tih datuma tako da se ili baca ili daje u donacije što je u odnosu na bacanje jako mali omjer”, kaže.
Više od polovice potrošača, prema istraživanjima, rok “najbolje upotrijebiti do” miješaju s “upotrijebiti do” i tretiraju ga jednako. Zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan kaže: “I to je jedan od razloga zašto se toliko hrane baca. Smatra se da je otprilike 10 posto hrane koja se ukupno baca je upravo zbog tog nerazumijevanja”.
Hrvati najviše bacaju meso, ribu i jaja
Prema britanskom programu za otpadne resurse, uklanjanjem preporučenih datuma moglo bi se spasiti 7 milijuna košara hrane u Velikoj Britaniji. Britanci najviše bacaju krumpir i kruh. U Hrvatskoj se pak najviše bacaju meso, riba i jaja, pa tako se stvori 286 tisuća tona otpada hrane, a jedna osoba proizvede 71 kg. Do 2030. godine cilj je smanjiti otpad hrane za 50 posto, a kućanstva su odgovorna za više od polovice takve vrste otpada.
Europska komisija do kraja godine namjerava predložiti izmjenu pravila Europske Unije o označavanju roka trajanja, što će obvezivati i Hrvatsku.
“Sigurno da se razmišlja upravo o ukidanju najbolje upotrijebiti do i produživanju rokova za mliječne proizvode jer se prema nekima smatra da taj rok se označava prekratko”, kaže Borzan.
Iz hrvatskog Centra za prevenciju otpada od hrane poručuju da treba poraditi na edukaciji građana te da se najviše hrane baca radi krivih procjena odnosno, radi prevelike kupovine. To je ekološki, ekonomski, ali i moralni problem jer, dok jedni bacaju, drugi gladuju.
