Novinar Deutsche Wellea Srećko Matić javio se u Novi dan iz Dusseldorfa te analizirao kako se Njemačka nosi s velikim udarom energetske krize, a osvrnuo se i na situciju s lijekom Paxlovid koji spriječava teške komplikacije covida.
Matić kaže da postoje već konkretni podaci koliko će potrošači u Njemačkoj biti pogođeni poskupljenjem plina, javlja N1.
“Njemački potrošači, barem oni koji troše plin, već sada znaju koliko ih dodatno opterećenje čeka ove jeseni. U prosjeku, radi se o nekoliko stotina eura. Za prosječnu četveročlanu obitelj koja troši godišnje oko 20 tisuća kWh to znači opterećenje od 500 eura. To je jako veliko opterećenje za građane sa slabijim primanjima, pa čak i za one sa srednje visokim primanjima. To je opterećenje koje je zapravo prebačeno na građane kako bi se pomoglo da se održi koliko-toliko opskrba plinom”, rekao je Matić.
Pojasnio je da su njemački opskrbljivači i dobavljači plina zbog redukcije ruskog plina bili prisiljeni kupovati skuplji plin u drugim zemljama i da je ta razlika u cijenama prevelika zbog čega su te tvrtke na rubu opstanka. Kako se sustav ne bi urušio, dio tereta prelio se na građane.
Mjere Scholzove vlade
“Konkretne mjere se ovdje provode već otprilike tri mjeseca. Vlada se već u proljetnim paketima, između ostalog, odrekla jednog dijela svojih poreznih prihoda. Uveli su i jednu vrlo popularnu mjeru, kartu od 9 eura s kojom se sporim vlakovima može voziti po cijeloj Njemačkoj. To je bila ogromna ušteda njemačkim građanima. Od te mjere profitiralo je više od 30 milijuna ljudi. Na taj način održana je stopa inflacije nešto nižom. Vlada je uvela i dodatke od 200 eura za ljude sa slabijim primanjima. Pomaže se i obiteljima s bonusima od 100 eura”, navodi Matić.
Paxlovida ne manjka
Dok se u Hrvatskoj uvelike raspravlja o lijeku Paxlovidu koji Hrvatska nikada nije nabavila, Matić kaže da Njemačkoj prijeti da im velike količine propadnu.
“Njemačka je prošle godine naručila milijun doza Paxlovida. Dosad je u veleprodaju stiglo oko 460 tisuća doza, od toga postoji mogućnost da do početka iduće godine 280 tisuća doza završi u smeću. Taj lijek se u Njemačkoj koristi slabo, dosad je propisano oko 30 000 doza”, rekao je Matić.
Osvrćući se na razloge slabog korištenja, Matić je kazao da je više mogućih razloga.
“Njemački pulmolozi kažu da je lijek relativno nepoznat, a druga stvar, njemački kućni liječnici upozoravaju da su moguće neke nuspojave kod starijih pacijenata, osobito u kombinaciji s drugim lijekovima”, navodi Matić.
